Vodič kroz 15 najljepših tvrđava u Bosni i Hercegovini
Putujući intenzivnije Bosnom i
Hercegovinom u protekle dvije godine, posjetio sam veliki broj različitih
lokaliteta koji su me inspirisali da napišem više različitih tematskih tekstova
o ljepotama ove zemlje. Prvi u nizu je upravo tekst koji vidite pred sobom, a
odnosi se na najljepše tvrđave koje sam imao priliku obići na svojim
putovanjima. Iako mi je prvobitna zamisao bila da obradim deset najljepših tvrđava Bosne i Hercegovine, ispostavilo se
da je prosto nemoguće suziti izbor na taj broj, pa sam na kraju uz tešku muku i
nekolicinu odbačenih stavki, koje ću spomenuti na samom kraju, uspio odabrati
15 tvrđava koje su me najviše očarale. Faktori koje sam uzimao pri izboru su
ljepota i očuvanost tvrđave, kao i ambijent u kome se ona nalazi.
1. Stari grad Ostrožac
Razlog zašto ovaj tekst nije ranije
ugledao svjetlost dana leži u tome što sam čekao trenutak kada ću konačno
posjetiti ovu tvrđavu. Nedavnim proputovanjem kroz zapadnu Bosnu, konačno sam
ostvario cilj i mogu sa sigurnošću da tvrdim da je ovo najljepša
bosanskohercegovačka tvrđava i zapravo jedina koja se može nazvati dvorcem.
Stari grad Ostrožac je proglašen nacionalnim spomenikom, a sastoji se iz
srednjovjekovne utvrde, utvrde iz Osmanskog perioda, dvorca Lothara von Berksa
i zbirke skulptura, koja se nalazi u prirodnom okruženju Starog grada. Važi za
jednu od površinom najvećih tvrđava u Bosni i Hercegovini, a očuvanost svih
faza njenog razvoja i njihov međusobni sklad, razlog su zašto me je
impresionirala najviše od svih. Ono što moram napomenuti jeste da se
unutrašnjost neogotičkog dvorca nalazi u jako lošem stanju, te postoji visok
rizik od intenzivnog propadanja i urušavanja krovne strukture. Ulaz u Stari
grad se naplaćuje, a cijena ulaznice u vrijeme moje posjete je iznosila 4 KM.
2. Stari grad Srebrenik
Ako neka tvrđava svojom impresivnošću može
da parira Ostrošcu, to je onda definitivno Stari grad Srebrenik. Prvi put se
spominje 1333. godine, a njena fascinantnost leži u činjenici da je sagrađena
na visokoj, nepristupačnoj stijeni, sa kojom je organski tako dobro sjedinjena,
da izgleda kao da je prirodno nikla na tom mjestu. Sa tvrđave se pruža
nevjerovatan pogled na okolinu, a sa kopnom je povezana pokretnim mostom, što je
čini pravim zamkom iz bajke. Iako u blizini ne postoji rudnik srebra po kojem
bi stari grad mogao dobiti ime, zanimljiva je legenda koja kaže da je nekada
davno postojala utrka između tri kraljice koje su se nadmetale u tome koja će
sagraditi ljepši grad. Jedna od njih je rekla za svoj grad da se sjaji kao da
je napravljen od srebra, i tako Srebrenik i dobi ime. Ovo je jedna od tvrđava
koje vam najtoplije preporučujem da posjetite, a naročito je lijepa pred
zalazak sunca. Ulaz u tvrđavu se naplaćuje 2 KM po osobi, ali čak i njena
vanjština je dovoljan razlog da je obiđete.
3. Tešanjska tvrđava
Tešanjska tvrđava se nalazi u gradiću po
imenu Tešanj i jedna je od najvećih u Bosni i Hercegovini. Podignuta je na
strmoj litici poviš rječice Tešanjke, koja je teško pristupačna sa svih strana,
izuzev iz pravca današnje gornje čaršije. Ne postoje precizni podaci o njenoj
izgradnji, ali se zna da je bila u funkciji do 1840. godine, kada je napuštena.
Sastoji se iz dvije cjeline: Gornjeg grada koji datira iz srednjovjekovnog
perioda, i Donjeg grada iz osmanskog perioda. Najznačajniji objekti tvrđave su
Kapetanova i Dizdareva kula, topovske tabije, cisterna i bunar za vodu,
kazamati, barutane, spavaonice, tunel, odbrambeni obori i stražarnica. Tvrđava
je renovirana i dobro održavana, a u sklopu nje djeluje i mala muzejska
postavka. Ulaz u Tešanjsku tvrđavu se naplaćuje simbolično 2 KM.
4. Stari grad Vranduk
Lociran u istoimenom mjestu u blizini
Zenice, Stari grad Vranduk je jedna od manjih, ali najšarmantnijih tvrđava koje
sam posjetio. Podignut je krajem 14. vijeka i prvobitno je bio banski, a zatim
kraljevski grad srednjovjekovne Bosne, gdje su bosanski kraljevi primali
izaslanstva, potpisivali ugovore i izdavali povelje. Osmanlije su ga u više
navrata opsjedale, a zauzele ga 1463. godine. U svom pohodu na Bosnu 1697.
godine, Eugen Savojski je, uočivši težinu osvajanja grada, zaobišao Vranduk. U
18. i 19. vijeku, grad je služio kao zatvor za političke krivce, a 1890. godine
je najzad napušten. Unutar njegovih zidova su pronađeni brojni arheološki
nalazi iz srednjeg vijeka i osmanskog perioda (posuđe, nakit, alati i sl.),
koji se čuvaju u muzeju grada Zenice. Tvrđava je izuzetno dobro očuvana i
održavana, pa ćete unutra vidjeti različite sadržaje, poput male muzejske
postavke, a možete isprobati i svoje vještine baratanja lukom i strijelom. Ulaz
u tvrđavu se naplaćuje, a u slučaju da je zateknete zaključanom, na ulaznim
vratima je istaknut telefonski broj koji možete pozvati i neko će vam je
ubrzo otvoriti.
5. Stari grad Blagaj
Stari grad Blagaj ili Stjepangrad je jedna
od najljepših bosanskohercegovačkih tvrđava, a nalazi se na vrtoglavoj litici u
čijem podnožju je podignuta čuvena tekija na vrelu Bune. Na ovom mjestu je
postojalo naselje još u doba Ilira, a kasnije su Rimljani tu izgradili svoju
tvrđavu, koju su dogradili Bizantinci. Bosanski ban Stjepan II Kotromanić je
1326. godine prvi put uključio ovo područje u sastav bosanske države. Postoji
nekoliko povelja koje izdaju bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja
Tvrtka I. Osmanlije su zauzele Blagaj
1465. godine, te su ga za vrijeme svoje vladavine dvaput popravljali. Tvrđava
je u relativno dobrom stanju, iako su joj potrebne izvjesne popravke. Uspon do
ove tvrđave je fizički nešto zahtjevniji, ali će vam pogled koji se pruža sa
njenih zidina oduzeti dah. Ulaz se ne naplaćuje.
6. Tvrđava Kastel
Jedna od najstarijih i najvećih tvrđava u
Bosni i Hercegovini nalazi se u Banjaluci. Smještena je na lijevoj obali
Vrbasa, a iako ne postoje precizni podaci o njenoj izgradnji, arheološka
istraživanja pokazuju da je izvorno podignuta oko 3. vijeka od strane Rimljana.
Doseljavanjem Slavena na ove prostore, tvrđava je razorena, a po dolasku
Osmanlija na njenom mjestu je sagrađena nova, koja je kasnije
proširena po uzoru na ravničarske tvrđave u Slavoniji. Svoj konačan oblik sa
bedemima, bastionima sa kulama i podzemnim prolazima, tvrđava Kastel je dobila
1714. godine. 1737. godine se odigrala najpoznatija bitka kod tvrđave Kastel.
Snažne austrijske jedinice pod komandom generala Hildenburghauzena su prodrle u
dolinu Vrbasa i u julu mjesecu počele opsjedati Kastel. Međutim, dok je
austrijska vojska udarala na tvrđavu, iznenada joj je udario s leđa bosanski
valija Ali-paša Hekimoglu i do nogu potukao austrijsku vojsku, koja je imala
ogromne gubitke. Kastel je izgubio svoju vojnu ulogu u 19. vijeku, a danas
predstavlja jedan od najznačajnijih turističkih objekata u gradu na Vrbasu.
Tvrđava je već godinama podvrgnuta rekonstrukciji, koja još uvijek nije
privedena kraju. Ulaz u tvrđavu je slobodan, ali su pojedini dijelovi zatvoreni
za javnost.
7. Stari grad Bjelaj
Bjelajska tvrđava je srednjovjekovna
tvrđava smještena na rubu Petrovačkog polja koji se naziva i Bjelajsko polje, na
sjevernim obroncima planine Osječenice. Stari grad Bjelaj je dobio ime po
svojoj bjelini kojom se isticao iznad Bjelajskog polja, a sastoji se iz dva
dijela: južnog koji datira iz srednjeg vijeka, i sjevernog iz osmanskog
perioda. Srednjovjekovni dio tvrđave je još uvijek dobro očuvan, dok su od osmanskog obora ostali samo dijelovi zapadnog zida. Danas je tvrđava napuštena
i nije održavana, iako je prilaz do nje sasvim prohodan. Iako, ne spada u red
najočuvanijih tvrđava u Bosni i Hercegovini, vrijedi je posjetiti prvenstveno
zbog fascinantnog prirodnog ambijenta i ljepote lokacije na kojoj je podignuta.
Stari grad Bjelaj je 2007. godine proglašen za nacionalni spomenik BiH.
8. Maglajska tvrđava
Tvrđava u Maglaju predstavlja jednu od
najvećih i najjačih srednjovjekovnih utvrda u dolini rijeke Bosne, oko koje se
vremenom razvilo gradsko naselje. Vjeruje se da datira iz 13. vijeka, a svoju
konačnu formu dobila je za vrijeme turske vladavine u 18. vijeku. Uprkos
brojnim prepravkama i nadogradnjama, tvrđava je u osnovi zadržala svoj
srednjovjekovni identitet. Poseban kuriozitet tvrđave je sahat-kula sagrađena
1697. godine, a sate je otkucavala po srednjoevropskom vremenu. Danas je
tvrđava u relativno dobrom stanju, a ulaz unutra je slobodan.
9. Stari grad Vidoški
Tvrđava Vidoški (ili Vidovski) iznad Stoca
spada među najveće utvrđene gradove u Bosni i Hercegovini i spominje se 1375. i
1444. godine. Grad je tokom svoje istorije više puta nastanjivan, nadograđivan,
napuštan i ponovo naseljivan. Turski putopisac Evlija Čelebija ga u svojim
putopisima iz 1664. godine ne spominje, što znači da je vrlo moguće da se grad
tada nalazio u ruševnom stanju. Prema nekim zapisima, grad je nekoliko puta
stradao od udara groma i eksplozije baruta. Svoj današnji izgled tvrđava
Vidoški je poprimila 1888. godine kada ju je austrougarska vojska porušila i
ponovo izgradila u skladu sa vlastitim potrebama. Ulaz u tvrđavu je besplatan.
10. Tvrđava u Jajcu
Tvrđava u Jajcu je dio srednjovjekovnog
kompleksa grada i smještena je na nadmorskoj visini od 470 metara. Vjeruje se
da datira još iz 13. vijeka, a tokom nekoliko vijekova je dograđivana i
popravljana. Na jugozapadnom dijelu tvrđave nalazi se jedini sačuvani portal
sa kraljevskim grbom u Bosni i Hercegovini. Jajačku tvrđavu čini sistem bedema,
mala i velika tabija iz Osmanskog perioda, Medvjed kula koju karakteriše okrugao
oblik, te sahat kula koja je zapravo prepravljena srednjovjekovna stražarska
kula. Unutrašnjost tvrđave je izuzetno prostrana i dobro očuvana, sa nje se
pruža panoramski pogled na cijeli grad, a ulaz unutra se simbolično naplaćuje.
11. Stari grad Ostrovica
Stari grad Ostrovica je smješten na
lijevoj obali rijeke Une, iznad istoimenog naselja kod Kulen Vakufa. Tvrđava
datira iz srednjeg vijeka, a za vrijeme turske vladavine je proširena i
ojačana, te je današnje dimenzije dobila početkom 18. vijeka. Za njen nastanak
se vezuje zanimljiva predaja, neodoljivo slična onoj o zidanju Skadra. Prema
legendi, sve ono što bi majstori sagradili preko dana, noću bi bilo porušeno.
Jedan od zidara je usnio san u kome mu je rečeno kako im vile ruše zid i da će
to činiti sve dok u njega ne uzidaju živu ženu. Isti dan, jedna mlada žena im
je donijela ručak, a zidari je zgrabiše i uradiše ono što su vile od njih
zatražile. Pošto je sirota žena kod kuće imala dojenče, iz dojki joj je počelo
curiti mlijeko, upravo ondje gdje se i danas, gledavši iz pravca Kulen Vakufa,
vidi bijela pruga kao trag na stijenama podno zidina Ostrovice. Za tu prugu
okolno stanovništvo je vjerovalo da se radi o okamenjenom mlijeku ove
nesretnice, zbog čega su nerotkinje strugale sivo-bijeli prah sa stijena i pile
sa vodom, vjerujući da će postati blagoslovljene. Druge su pak hodočastile
ovamo kako bi se poklonile okamenjenom mlijeku uzidane sirotice. Tvrđava je u
novije vrijeme djelimično restaurirana, kako bi se učinila turistički
atraktivnijom, međutim, usljed neredovnog održavanja, dolazi do ubrzanog
propadanja renoviranih dijelova. Ukoliko koristite navigaciju na Google mapama, postoji šansa da će vas pri kraju rute usmjeriti na pogrešno skretanje, tako da budite oprezni. Do same tvrđave nije moguće doći automobilom, pa ćete posljednjih nekoliko stotina metara morati prepješačiti zbog lošeg puta.
12. Stari grad Ključ
Na visokim stijenama sa lijeve obale
rijeke Sane, poviš današnjeg grada Ključa, nalazi se Stari grad Ključ. Prvobitno
utvrđenje na ovom mjestu sagradili su još Rimljani, ali mu nije moguće pobliže
odrediti vrijeme nastanka. Prva fortifikacija srednjovjekovnoga grada Ključa datira
iz 13. vijeka, kada je Ključ bio župski grad srednjovjekovne župe Sanice. Grad
Ključ prvi put se izričito spominje 1322. godine, u povelji bana Stjepana II
Kotromanića koji daruje Vukosavu Hrvatiniću župe Banicu i Vrbanju, i u njima
gradove Ključ i Kotor. Posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević je 1463.
godine pokušao u Ključu naći utočište, ali je uhvaćen i zarobljen. Osmanlije su
zauzele Ključ 1463. godine i držali su ga do 1878. godine. Tvrđava je
proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a danas se nalazi u
prilično dobrom stanju i moguće ju je posjetiti besplatno.
13. Sokolačka tvrđava
Stari grad Sokolac smješten je na jednom
brijegu sa lijeve obale rijeke Une, nedaleko od današnjeg Bihaća. Prvi put se
spominje 1380. godine, a najstarija povelja u kojoj se Sokolac spominje kao
kraljevski grad potiče iz 1395. godine. Osmanska vojska je zauzela tvrđavu
1592. godine i u tom periodu o njoj ne postoji mnogo podataka. U današnje
vrijeme od tvrđave nije preostalo mnogo, a njen najočuvaniji dio je upravo
višespratna kula, sa čijeg vrha se pruža divan pogled na okolinu. Proglašena je
nacionalnim spomenikom i moguće ju je posjetiti besplatno. Put do same tvrđave je nedavno asfaltiran, ali je uzak i strm, pa vam savjetujem opreznu vožnju.
14. Velikokladuška tvrđava
Velikokladuška tvrđava datira iz srednjeg
vijeka, a smještena je na brežuljku iznad desne obale Graborske, pritoke rijeke
Kladušnice. Stari grad Kladuša se spominje prvi put 1280. godine. Bila je
vlasništvo Babonića Blagajskih, a kasnije knezova Kladuških. Ispod
srednjovjekovnog utvrđenja egzistiralo je i podgrađe u kojem se odvijala
svakodnevnica nižih slojeva stanovništva. O tome svjedoče i dokumenti u kojima
se spominje Crkva sv. Martina koja se nalazila na ovom području. Kladuša je u
ovom periodu imala svoj trg, odnosno varoš s opštinskim sucem. Osmanlije su je
zauzele 1633. godine i dodatno utvrdile izgradnjom bedema. Značaj ove tvrđave
se ogledao u činjenici da je najisturenija tvrđava prema Hrvatskoj. U vrijeme
bivše Jugoslavije, tvrđava je preuređena u ugostiteljski objekat u čijem je
sastavu sagrađeno hotelsko naselje Mejdan, sa 16 kuća podignutih u
starobosanskom stilu. Danas se tek manji broj ovih kuća koristi u turističke
svrhe, a tvrđava iako je dobro očuvana, nije u funkciji turizma.
15. Travnička tvrđava
Za razliku od većine drugih srednjovjekovnih
utvrda, Stari grad Travnik se dobro očuvao zahvaljujući činjenici da su ga Turci
nakon osvajanja naselili i nastavili razvijati naselje u njegovom podnožju.
Predaja kaže da je nekada iznad ulaza u grad stojala kamena ploča s natpisom na
kojem se spominje ime bosanskog kralja Tvrtka II Kotromanića. U početku je
utvrda imala odbrambenu svrhu, koju gubi potkraj 17. vijeka, nakon okončanja
Bečkog rata i turske defanzive, poslije čega se našla izvan glavnih ratnih
poprišta. Nakon provale austrijskog princa Eugena Savojskog u Bosnu i razaranja
Sarajeva 1697. godine, vezirska stolica je prenesena u Travnik, koji postaje
sjedište vezira i upravni centar Bosanskog pašaluka. O kompletnom istorijatu
grada možete se informisati unutar jedne od kula tvrđave, gdje je sadržajno
prikazana hronologija razvoja grada od njegovog nastanka. Pored informacija,
posjetiocima je na raspolaganju i manja etnografska zbirka koja uključuje
narodnu nošnju, posuđe i razna oruđa. Najljepši momenat tvrđave je, međutim,
pogled koji se pruža na čaršiju (privredni dio) i mahalu (stambeni dio). Sa
njenih zidina možete kao na dlanu vidjeti sve gradske kuće, džamije, sahat kule
i crkvene tornjeve isprepletane sa gradnjom komunističkog i savremenog perioda.
Ulaz u tvrđavu se naplaćuje 3 KM.
Pored navedenih tvrđava koje sam izdvojio
kao turistički najinteresantnije, spomenuo bih još nekolicinu. Prije svega, tu
je Stari grad Počitelj, koji svakako morate posjetiti, ali ja ga ne bih nužno
okarakterisao kao tvrđavu, nego kao jedan čitav kompleks građevina, muzej na
otvorenom. Zanimljive su i Dobojska tvrđava, koju zbog nezgodnog radnog vremena
nikako ne uspijevam propisno obići, zatim tvrđave u Gradačcu, Cazinu i
Bosanskoj Krupi, Ljubuškom, Sarajevu, Bužimu, Zvorniku, Hutovu i sl.
Da li ste posjetili neku od ovih tvrđava i koja vam je najljepša?
Lepo, lepo fin pregled tvrđava po BIH. Što, bre, ne uvrsti Bobovac, znam po tvojim postovima da si bio i tamo. Nije bogzna kako očuvana, ali je na sjajnom položaju, a gledano istorijski spada u najznačajnije. Inače, zahvaljujući ovoj epidemiji ove godine "neplanirano" dobro obiđoh BIH, a u planiranju su mi i te kako dobro došli tvoji "bosanski" putopisi. Veliki pozdrav.
ReplyDeleteRazmišljao sam da uvrstim i Bobovac, koji je sjajno i istorijski značajno mjesto, međutim, na kraju sam odustao iz razloga jer današnji izgled Bobovca jedva da ima neke elemente tvrđave i posjetioci koji nisu upoznati s njegovom pozadinom vjerovatno ne bi stekli takav utisak.
Delete