Vodič kroz Mikulov, Češka - šta vidjeti?
Kada je riječ o putovanjima i otkrivanju
novih mjesta, moram priznati da sam poprilično nezajažljiv i da uvijek tražim
način da vidim što više. Budući da mi je povratak iz Azerbejdžana u Budimpeštu
padao u četvrtak, a na posao sam se morao vratiti tek u ponedjeljak, shvatio
sam da imam pred sobom produženi vikend koji ni slučajno ne bi valjalo traćiti
na raniji povratak kući ili ne daj Bože odmor i pripreme za novu radnu sedmicu. S obzirom
da sam već izgubio računicu koliko sam puta bio u Budimpešti, Bratislavi i
Beču, trebalo je naći neko mjesto u blizini, koje ne zahtijeva mnogo vremena za
obilazak, a gdje do sada nisam bio. Kao najbolje rješenje nametnuo se jug
Češke, države koju sam prethodno dvaput posjetio, noseći sa sobom odatle
izuzetno prijatne utiske. Naposlijetku sam odabrao gradić Mikulov, kojeg sam
još nekada ranije uvrstio na listu želja, ali mi nikada nije bio među prioritetima.
Kako do Mikulova?
Iako na prvu može djelovati da se ne
nalazi usput i da je do njega komplikovano doći, do Mikulova se u principu
jednostavno stiže, bilo da vam je početna tačka Beč ili Bratislava. U oba
slučaja možete putovati vozom, uz jedno presjedanje u češkom gradiću Breclav, a
vožnja sa sve pauzom između dva voza traje oko 2 sata. Kartu od Beča/Bratislave
možete kupiti online u austrijskoj ÖBB aplikaciji, dok ćete kartu od Breclava
do Mikulova morati kupiti u češkoj aplikaciji Můj vlak. Naravno, karte možete
kupiti i na stanici, s tim što će vam za češku biti potrebne češke krune, ali
na stanici postoji mjenjačnica. Do Mikulova možete stići i iz češkog grada
Brna, takođe vozom, uz jedno presjedanje u Breclavu.
Šta vidjeti u Mikulovu?
Kada se pomene Češka, većini ljudi će
pasti na um Prag, nekome Brno, Karlove Vary i Češki Krumlov, ali malo je onih
koji su čuli za Mikulov. Ovaj gradić, koji je u prošlosti bio važna tačka na
trgovačkom putu između Moravske i Austrije, tokom vijekova se nalazio u
vlasništvu moćnih plemićkih porodica, među kojima se posebno ističe porodica Dietrichstein,
koja je ostavila dubok trag u njegovom razvoju. Grad je bio i značajan centar
jevrejske zajednice, koja je ovdje živjela još od srednjeg vijeka, ostavivši
iza sebe očuvanu četvrt i staro groblje. U 17. i 18. vijeku Mikulov doživljava
procvat kao kulturno i obrazovno središte, ali i kao važno mjesto proizvodnje
vina. Zahvaljujući blagoj klimi i plodnom tlu, vinogradi su postali simbol
cijelog regiona. Sve navedeno je ostavilo traga na današnji izgled grada i obogatilo
ga sa dovoljno kulturno-istorijske zaostavštine, da ga pretvori u pogodnu
destinaciju za vikend putovanje. U nastavku slijedi pregled glavnih
znamenitosti grada.
1. Glavni trg (Náměstí) i Crkva Svetog Vaclava
Mikulov je relativno mali grad, sa svega
7.500 stanovnika, oblikovan oko starog istorijskog jezgra, zbog čega ga je
moguće obići uzduž i poprijeko za svega nekoliko sati. Srce starog grada čini
glavni trg sa prilaznim ulicama, uokviren prelijepim baroknim i renesansnim
zgradama, fontanom i crkvama. Trgom dominira zvonik Crkve Svetog Vaclava, jedne
od najznačajnijih istorijskih i vjerskih građevina u Mikulovu. Njeni najstariji
korijeni sežu u 12. vijek, kada je na tom mjestu postojala romanička crkva. Današnja
građevina potiče uglavnom iz ranog 15. vijeka i nosi obilježja gotičkog stila,
iako je tokom vijekova više puta prepravljana. Veliki preobražaj crkva
doživljava u 17. vijeku pod pokroviteljstvom porodice Dietrichstein, kada
dobija barokne elemente, nove svodove i bogatu unutrašnju dekoraciju. Zvonik
crkve danas služi kao vidikovac, koji možete posjetiti za 50 čeških kruna (2
eura). U slučaju da nema zaposlenih na ulazu, novac možete ostaviti na
obilježenom mjestu (koje je pod videonadzorom).
Među renesansnim građevinama na trgu,
najistaknutija je Kuća vitezova (Dům u Rytířů), koja je nastala nakon
pregradnje nekoliko gotičkih zgrada u drugoj polovini 16. vijeka. Njena fasada
je oslikana zgrafito tehnikom, sa biblijskim i antičkim scenama koje prekrivaju
dvije trećine kuće. Oslikavanje takođe ukazuje na to da je zgrada prvobitno
bila dvospratna. Još jedna znamenitost trga je Stub Svetog Trojstva. Krase ga
anđeli koji simboliziraju vjeru, nadu i ljubav, a upotpunjen je kipovima Svetog
Ivana Nepomuka, Svetog Franje Ksaverskog i Karla Boromejskog, za koje se
vjerovalo da štite stanovnike grada od kuge.
2. Grobnica porodice Dietrichstein
Mada se nalazi faktički na glavnom trgu,
kao i prethodno pomenute građevine, Grobnica porodice Dietrichstein zaslužuje
da se posebno pomene. Porodica Dietrichstein bila je jedna od najuticajnijih
plemićkih loza u srednjoj Evropi, porijeklom iz Austrije, koja je od 16. vijeka
igrala ključnu ulogu u razvoju Mikulova i šire regije Moravske. Kao vjerni
službenici Habsburške monarhije, obnašali su visoke političke i crkvene
funkcije, a posebno se istakao kardinal Franz Seraph von Dietrichstein, koji je
bio biskup Olomouca i značajno doprinio katoličkoj obnovi nakon reformacije. Dietrichsteini
su Mikulov pretvorili u svoje glavno sjedište, preoblikujući grad u važan
kulturni i administrativni centar. Pod njihovim pokroviteljstvom izgrađene su
brojne barokne građevine, uključujući i reprezentativni zamak koji dominira
gradom. Njihov uticaj bio je vidljiv i u razvoju obrazovanja, umjetnosti i
vinogradarstva, po kojem je ovaj kraj i danas poznat.
Grobnica porodice Dietrichstein je smještena
u Crkvi Svete Ane. Izgrađena je početkom 17. vijeka po nalogu kardinala Franza
Serapha von Dietrichsteina i zamišljena je kao reprezentativno mjesto vječnog
počivališta porodice. Podzemni prostor sadrži desetine sarkofaga, a cijeli
kompleks odiše monumentalnošću i simbolikom smrti i uskrsnuća, tipičnom za
barok. Grobnicu je moguće obići isključivo u okviru vođene ture, a više
informacija o tome (naročito o posjeti van sezone) možete dobiti u turističkom
info centru, koji se takođe nalazi na glavnom trgu.
3. Dvorac Mikulov
Iako je sticajem okolnosti smješten na
treće mjesto ove moje liste, najistaknutija građevina i glavna znamenitost
Mikulova je njegov zamak, smješten u srcu starog grada, odmah poviš glavnog
trga. Njegovi počeci sežu u 13. vijek, kada je na ovom mjestu sagrađena
srednjovjekovna tvrđava koja je štitila važne trgovačke puteve. U 16. vijeku,
dvorac je prešao u vlasništvo porodice Dietrichstein, koja ga je postepeno
preoblikovala iz gotičke utvrde u reprezentativnu renesansnu, a kasnije i
baroknu rezidenciju. Posebno važan period bio je nakon velikog požara 1719.
godine, kada je dvorac obnovljen u raskošnom baroknom stilu koji pretežno
zadržava i danas.
Zahvaljujući položaju iznad grada, pruža
impresivan pogled na Mikulov i okolne vinograde, što ga čini jednim od
najfotografisanijih mjesta u tom dijelu Češke. Danas dvorac služi kao muzej i
kulturna institucija. U njemu se nalazi regionalni muzej sa izložbama o
istoriji, vinogradarstvu i prirodi Moravske, a prostor se koristi i za izložbe,
koncerte i razne kulturne događaje. Dvorac je za posjete otvoren od početka
aprila do kraja novembra, ali radno vrijeme varira po mjesecima, te vam
savjetujem da ga provjerite ovdje. Budući da sam se ja u Mikulovu zatekao
krajem marta, nažalost nisam bio u prilici da ga posjetim, pa sam se morao
zadovoljiti šetnjom okolnim vrtovima i stazama.
4. Brdo Kopeček
Jedno od najljepših iskustava posjete
Mikulovu bio je uspon Križnim putem do vrha brda Sveti Kopeček, odakle se pruža
pogled na cijeli grad. Križni put vodi hodočasnike i posjetioce uz brdo kroz
niz kapelica koje predstavljaju stanice Hristovog stradanja. Nastao je u 17. i
18. vijeku, u vrijeme snažnog baroknog religijskog uticaja, kada su ovakvi
kompleksi građeni širom srednje Evrope kao izraz pobožnosti i umjetnosti.
Kapelice su jednostavne, ali skladno uklopljene u prirodni ambijent, što šetnju
čini posebno prijatnom i mirnom. Na vrhu brda nalazi se crkva posvećena Svetom
Sebastijanu, koja je završna tačka Križnog puta i važan hodočasnički cilj. Pogled
koji se sa brda pruža na stari grad i dvorac je dovoljna nagrada za sve one
koji se odluče popeti do vrha.
5. Kozja tvrđava
Kozja tvrđava ili Kozí hrádek je mala, srednjovjekovna
utvrda smještena na stjenovitom brdu neposredno iznad centra Mikulova. Potiče
iz 15. vijeka i prvobitno je služila kao odbrambena kula i osmatračnica. Njena
glavna svrha bila je zaštita grada i kontrola prilaza, posebno u nemirnim
vremenima kada su prijetile vojne opasnosti. Zbog svog položaja na strmoj
stijeni, imala je odličan pregled nad okolinom. Iako sama po sebi nije naročito
vizuelno upečatljiva, iz njenog podnožja se pruža fenomenalan pogled na dvorac
u Mikulovu, pa se stoga isplati prošetati i napraviti lijepe fotografije.
6. Jevrejska četvrt i groblje
Jevreji su se u Mikulovu naselili već u
srednjem vijeku, a grad je vremenom postao jedno od glavnih središta jevrejskog
života u Moravskoj. Jevrejska četvrt se razvijala kao poseban dio grada, sa
uskim ulicama, tipičnim kućama i važnim institucijama poput sinagoge i škole.
Iako je tokom istorije više puta stradala u požarima i ratovima, velik dio
njenog karaktera je sačuvan. Danas posjetioci mogu prošetati tim prostorom i
steći utisak o svakodnevnom životu nekadašnje zajednice. Jevrejsko groblje u
Mikulovu je jedno od najvećih i najstarijih u Češkoj. Osnovano je u 15. vijeku,
a sadrži hiljade nadgrobnih spomenika, od kojih najstariji potiču iz 1605.
godine. Nadgrobni spomenici su bogato ukrašeni simbolima i hebrejskim
natpisima, što pruža vrijedan uvid u istoriju i tradiciju zajednice. Na groblju
su sahranjeni i brojni ugledni rabini i učenjaci, što dodatno naglašava značaj
Mikulova kao duhovnog centra. Danas su i jevrejska četvrt i groblje važni
kulturni spomenici i turističke atrakcije, ali i mjesta sjećanja na bogatu, ali
i tragično prekinutu istoriju jevrejske zajednice tokom 20. vijeka. Posjeta
sinagogi i groblju je moguća, ali je radno vrijeme vrlo diskutabilno (možete ga
provjeriti ovdje) i nepouzdano.
7. Zamak Lednice
Ukoliko ste odlučili ostati u Mikulovu
duže od jednog dana, onda preporučujem da istražite i njegovu okolinu. Najbolji
izlet iz Mikulova jeste do predivnog zamka Lednice, smještenog u istoimenom
mjestu, udaljenom manje od sat vremena javnim prevozom. Od Mikulova do Lednica
možete stići direktnim autobusom, ili kombinacijom voza i autobusa, što je čak
i brža opcija, uprkos presjedanju.
Dvorac Lednice je bio ljetna rezidencija
moćne porodice Liechtenstein. Prvobitno je na tom mjestu postojao renesansni
dvorac, ali je u 19. vijeku potpuno preuređen u romantičnom neogotičkom stilu. Arhitektura
dvorca podsjeća na engleske gotičke dvorce, sa tornjevima, ukrašenim fasadama i
bogatim enterijerom. Unutrašnjost je izuzetno raskošna, sa drvenim rezbarijama,
salonima i jednim od najljepših drvenih stubišta u Evropi. Dvorac je okružen
velikim parkom i vrtovima koji su među najstarijim pejzažnim vrtovima u Evropi.
U sklopu kompleksa nalazi se i staklenik sa tropskim biljkama, kao i nesvakidašnja
munara koja služi kao vidikovac. Danas je Lednice jedan od najposjećenijih
dvoraca u Češkoj i UNESCO-ova svjetska baština. Turisti ga posjećuju zbog
arhitekture, prirode i jedinstvene kombinacije romantike i istorije. Ulaz u
dvorac se plaća, ali okolne vrtove i park možete posjetiti besplatno.
Još jedan od potencijalnih dnevnih izleta
iz Mikulova je obližnji grad Znojmo, a ukoliko odlučite krenuti dalje na zapad,
stići ćete i do Češkog Krumlova i Čeških Budjejovica, koje toplo preporučujem
iz vlastitog iskustva.
Gdje odsjesti i gdje jesti u Mikulovu?
Mikulov je mali grad i mada ima nekoliko
sasvim solidnih hotela (Hotel Tranzberg, Hotel Desatero, Mikulov-Inn), mnogo je
šira ponuda apartmanskih smještaja. Moj izbor je bio (Ne)vinna kavarna, prijatan
apartman smješten iznad istoimenog lokala u strogom centru grada. Bez obzira na
centralnu lokaciju, apartman nije izložen buci. Ponuda restorana u gradu nije
pretjerano široka, a ja sam ručao u tradicionalnom restoranu „Pod radnici“,
smještenom na glavnom gradskom trgu. Mada sam bio pomalo skeptičan zbog ocjene
na google mapama (3,9 od 5), goveđi gulaš je bio dobar. Za kolače preporučujem
kafić Dolce Vita, takođe na glavnom trgu (Sacher torta im je bila dobra). S
obzirom da kvalitet ugostiteljskih usluga može da varira tokom vremena,
predlažem vam da uvijek provjerite najnovije recenzije na Google mapama, radi
uvida u aktuelno stanje.
Preuzimanje fotografija i teksta bez pismene saglasnosti autora nije dozvoljeno












No comments: