Vodič kroz okolinu Novog Travnika, Bosna i Hercegovina - šta vidjeti?

Posljednje sunčane dane tekuće kalendarske godine odlučio sam posvetiti obilasku manje poznatih, ali turistički itekako zanimljivih lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Ovoga puta sam odabrao da to bude okolina Novog Travnika, gdje se krije nekolicina fascinantnih znamenitosti nastalih u različitim vijekovima. 


Nekropola žrtvama fašizma Smrike

Iako sam fasciniran stećcima još od posjete nekropoli u Radimlji, posljednjih mjeseci je moje interesovanje za ovaj segment bosanskohercegovačke istorije intenzivnije nego ikada. O njihovoj posebnosti i vrijednosti govori i činjenica da su čak 22 lokaliteta u Bosni i Hercegovini uvrštena na UNESCO-vu listu zaštićene kulturne baštine, te sam zacrtao sebi da ću ih kad-tad obići sve do jednog. Tu misiju sam nekoliko vikenda ranije započeo posjetom nekropoli Mramorje u selu Musići kod Olova, a ovoga puta sam odabrao da to bude nekropola sa stećcima i krstačama Maculje.


Nekropola stećaka i krstača Maculje


Nekropole stećaka Opara i Kaurlaš


Zaputili smo se iz pravca Novog Travnika, koji sam po sebi nije turistički interesantan, ka selu Trenica. Da biste stigli do nekropole stećaka Maculje, neophodno je proći kroz nekoliko sela, a usput ćete vidjeti i turističke table za veći broj malih nekropola raštrkanih po ovom kraju. Zaustavio sam se pokraj nekropole Opara, potpuno stiješnjene između dva dvorišta. Prema podacima do kojih sam došao, čini je 48 stećaka, mada mi se u realnosti taj broj činio trostruko manjim. Vjerujem da je činjenica da se radi o neukrašenim stećcima doprinijela dodatnoj nezainteresovanosti nadležnih organa za njeno očuvanje. 


Nekropola stećaka Kaurlaš u selu Zagrlje

Nešto bolji utisak ostavila je nekropola Karlauš u Zagrlju, smještena odmah pored puta. Kao i prethodna nekropola, i ova je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, a čini je 45 stećaka, 8 krstača i jedan nišan. Nekropola u selu Zagrlje je vizuelno atraktivnija, što zbog različitosti oblika, što zbog činjenice da su na nekim stećcima vidljivi ukrasi, među kojima se posebno ističe jedan sa ljudskim likom. Ni ova nekropola se ne može podičiti dobrom brigom nadležnih instituacija za njeno očuvanje. 


Nekropola stećaka Kaurlaš


Nekropola stećaka i krstača Maculje


Najzad stižemo i do ciljnog odredišta, nekropole stećaka Maculje, smještene u prostranoj dolini satkanoj od pašnjaka i omeđenoj pojasom mješovite šume. Važi za jednu od najljepših i najvećih nekropola u Bosni i Hercegovini, te je udaljena 20 km od Novog Travnika. Sačinjena je od 101 stećka, pretežno u obliku sanduka, i 16 krstača. Nekolicina sanduka se sužava prema dnu, što je prilično rijedak tip nadgrobnika na našim nekropolama. Od ukrasa i plastike se pojavljuju rozete, jabuke, ljudski lik sa raširenim rukama, stilizovani krstovi i polumjesec.


Nekropola stećaka i krstača Maculje

Nekropola Maculje je proglašena nacionalnim spomenikom 2007. godine i uvrštena na UNESCO-vu listu zaštićene kulturne baštine 2016. godine. Među lokalcima, ova nekropola se često naziva još i Kameni svatovi. Za razliku od prethodne dvije, nekropola u Maculjama je u znatno boljem stanju, vjerovatno zahvaljujući činjenici da je zbog svoje ljepote, specifičnosti i brojnosti stećaka pod zaštitom UNESCO-a. Trava je pokošena, a u neposrednoj blizini je izgrađen i montažni turistički objekat, koji je pod nadzorom gospođe koja stanuje u neposrednoj blizini, te nam je ona isti otključala i ljubazno ponudila informativne brošure. Osim brošura je moguće pronaći i, za sada, skromnu ponudu suvenira.


Stećci na nekropoli Maculje

Ovo je jedna od rijetkih nekropola gdje je moguće vidjeti krstače, koje su me svojim izgledom pomalo podsjetile na bosansku verziju skulputra sa Uskršnjih ostrva. Stećci su savršeno uklopljeni u prirodni ambijent, a prizor upotpunjuju zelene livade istačkane kravama koje su dovedene na ispašu. Iako nisam očekivao da ću zateći bilo koga na ovoj lokaciji, jer se ne radi o veoma poznatom mjestu, nismo bili jedini posjetioci. Budući da nekropola nije ograđena, dostupna je u bilo koje doba dana i razgledanje je besplatno.


Krstača na nekropoli Maculje


Nekropola žrtvama fašizma Smrike


Iako sam mogao satima uživati na lokalitetu Maculje, u planu je bio obilazak još nekoliko mjesta, a naredna stanica se nalazi u selu Stojković, neposredno pred ulaz u Novi Travnik. Riječ je o još jednoj nekropoli, ali iz potpuno druge istorijske epohe. Kulturni pejzaž Nekropola žrtvama fašizma Smrike jedan je od 21 spomenika koje je na prostoru bivše Jugoslavije dizajnirao Bogdan Bogdanović, jedan od najpoznatijih i najuspješnijih graditelja memorijalne arhitekture u jugoistočnoj Evropi. U svojim djelima je koristio univerzalnu simboliku elemenata sunca, planeta i mjeseca, kreirajući spomenik koji postaje autentični element prostora.


Nekropola žrtvama fašizma Smrike


Odmah pored restorana Matanovi dvori na glavnoj cesti, u neposrednoj blizini Samostana Školskih sestara franjevki Krista Kralja, nalazi se naizgled neprimijetan makadamski put, koji vodi uzbrdo, a prvo oštro skretanje lijevo će vas nakon nekoliko stotina metara dovesti u podnožje brežuljka na kome se smjestila nekropola. Automobil možete parkirati preko puta dvorišta gospodina, za kojeg sam iz priča poznanika koji su posjetili ovo mjesto čuo da je namćor koji voli da njuška okolo kada se neko pojavi. Ako mu je svrha da zaštiti lokalitet, pozdravljam njegove napore.


Nekropola žrtvama fašizma Smrike, djelo Bogdana Bogdanovića

Međutim, ovoga puta nije bio raspoložen da nas prati, pa smo se oronulim stepeništem iz kojeg je izbijao korov, a koje je sastavni dio nekropole, popeli do proplanka. Stiješnjen između dva polja požutjelog kukuruza, nalazi se spomenik sačinjen od dvanaest konceptom istovjetnih skulpura raspoređenih u dva nepravilna lučna niza. Odlučujem provjeriti ovaj podatak iz brošure koju sam takođe dobio od gospođe u Maculjama, te utvrđujem da je ukupan broj skulptura deset. Kasnije ću saznati da su dva namjenski uništena u proteklom ratu, o čemu svjedoče ostaci njihovih postolja. 


Spomenik žrtvama fašizma Smrike, Novi Travnik

Spomenik je podignut je 1975. godine, u spomen na 700 žrtava fašističkog terora iz 1941. godine. Sve skulpture su četvrtastog oblika, sa šarama koje podsjećaju na karikature ljudskih lica, sa pomalo majmunolikim izrazima. Predstavljaju dvanaest vojnika, odnosno stražara, koji zauvijek treba da ostanu na tom mjestu, širom otvorenih očiju i čuvaju nedužne, te spriječe stradanje. Provodimo neko vrijeme diveći se skulpturama futurističkog izgleda, koje je moj prijatelj nazvao televizorčićima, a zatim se opraštamo od spomenika i krećemo u pravcu Travnika, ka našoj narednoj destinaciji.



Franjevački samostan u Gučoj Gori


Za razliku od prethodnih lokaliteta, Guča Gora pripada opštini Travnik i riječ je o naseljenom mjestu sa oko 500 stanovnika. Nalazi se na padinama planine Vlašić, a do nje se stiže prilično jednostavno, odvajanjem na desnu stranu, nekoliko kilometara prije ulaska u sam Travnik. Najznačajnija znamenitost sela je monumentalni samostan iz 19. vijeka, koji se može smatrati nasljednikom samostana koji je postojao u 14. vijeku u Lašvanskoj dolini. Samostan je građen po uzoru na tradicionalnu samostansku arhitekturu, i u to vrijema bila je to zgrada najveća u Bosni.


Franjevački samostan, Guča Gora

1945. godine, za vrijeme posljednjih borbi tokom Drugog svjetskog rata, samostan je zapaljen i tom prilikom su uništeni skoro svi vrijedni artefakti, a izvjesna oštećenja je doživio i tokom posljednjeg rata, što je vidljivo po oskrnavljenim freskama i statuama izloženim u crkvi i dvorištu. Budući da je samostansko blago nestalo u požaru Drugog svjetskog rata, danas njegovu svojinu čine mahom kulturno-umjetnički sadržaji novijeg vremena. Sticajem okolnosti u samostanu je sačuvana i poneka starina iz 18. i 19. vijeka, kao što je osam umjetničkih slika, od kojih se ističu slika Nepoznatog sveca iz 1796. god., te Madona s Isusom i barokna Gospa, obje s konca 18. ili početka 19. vijeka, te Sv. llija od A. M. Seitza iz 1887. god. Samostansku kolekciju čini i više od stotinu djela savremene likovne umjetnosti većeg broja autora različite generacijske pripadnosti i slikarskih pravaca.


Franjevački samostan u Gučoj Gori

Posebnu ljepotu kompleksu daje samostanska crkva sa dva tornja, koja me je podsjetila na samostan u Kraljevoj Sutjesci, ali mi se dodatno dopala iz razloga što ima kamenu fasadu, što joj daje pomalo primorski izgled. Unutrašnje dvorište samostana je lijepo sređeno, sa uredno pokošenom travom i cvijećem. Zadržali smo se ovdje tek toliko da bismo razgledali vanjštinu samostana, te posjetili crkvu, koja je tom prilikom bila otvorena. Trudim se da prilikom ovakvih posjeta što manje smetam njegovom osoblju, pa sam stoga nastojao da budem neupadljiv i prilagodim obilazak prirodi mjesta. Ukoliko volite sakralnu arhitekturu, preporučujem da svakako obiđete Guču Goru.


Sumrak na Travničkoj tvrđavi

Naš današnji izlet smo završili u Travniku, o kome sam detaljnije pisao prilikom prošlogodišnje posjete. Ovoga puta fokus smo stavili na degustaciju čuvenih ćevapa kod Harija, koji nisu razočarali, te obilazak Travničke tvrđave, gdje smo sačekali zalazak sunca i priveli kraju jedan sadržajan dan. 

No comments:

Note: only a member of this blog may post a comment.

Powered by Blogger.