Vodič kroz Kraljevu Sutjesku i Bobovac, Bosna i Hercegovina - šta vidjeti?

Posljednjih godina sam počeo intenzivnije upoznavati vlastitu državu, a novonastala situacija u 2020. godini dovela je do toga da fokus u cjelosti prebacim na ljepote Bosne i Hercegovine. Neka mjesta su mi već dugo bila na listi želja, ali sam svakodnevno otkrivao i nova, turistički uglavnom nedovoljno poznata široj javnosti. Nakon što su mjere predostrožnosti usljed pandemije Koronavirusa popuštene, prva lokacija koju sam želio posjetiti jeste Kraljeva Sutjeska, mjesto izuzetno bogate istorije, ušuškano u samom srcu Bosne. Tom izletu sam pridružio i obilazak Bobovca, mjesta gdje su stolovali srednjovijekovni bosanski kraljevi, pa stoga ovu turu slobodno mogu nazvati kraljevskom.

Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci

Bez obzira iz kog pravca dolazite u Kraljevu Sutjesku, sasvim izvjesno je da ćete proći kroz Kakanj, industrijski grad poznat po rudniku mrkog uglja i termoelektrani, ali i Zgošćanskom stećku (jedan od najbogatije ukrašenih stećaka pronađenih u BiH), koji se danas čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Nakon višesatne vožnje smo stigli i do Kraljeve Sutjeske, skrovitog sela kroz koje prolazi samo onaj koji se tamo s namjerom uputio. To je vjerovatno bio i razlog zbog čega su Franjevci u 14. vijeku izabrali ovo mjesto za izgradnju samostana, po kome je Kraljeva Sutjeska danas i najpoznatija.

Kraljeva Sutjeska


Ostavili smo automobil na improvizovanom parkingu nedaleko od samostana, koji se veličanstveno uzdiže pod okriljem listopadne šume prošarane crnogoricom, a zatim se zaputili u šetnju preko drvenog mosta ispod kojeg protiče rječica Boriva, nastala spajanjem potoka Trstionice i Bukovice. Sa desne strane nam se ukazuje malo partizansko groblje, kao podsjetnik nekog drugog vremena. Ono malo kuća što vidim u neposrednoj blizini samostana djeluje trošno i napušteno, pa mi kroz glavu prolazi misao kako li ti ljudi provode dane u ovom mjestu. 


Spomenik na partizanskom groblju u Kraljevoj Sutjesci

Do posljednjeg rata, u Kraljevoj Sutjesci je živjelo blizu 900 stanovnika, a danas ih je svega oko 250, i to uglavnom starije populacije, dok su ostali mahom raseljeni po Zapadnoj Evropi. Hrvatski reprezentativac u fudbalu, Dejan Lovren, je svoje rano djetinjstvo proveo upravo ovdje. U selu je donedavno postojala samo jedna prodavnica, tzv. „Brkin dućan“, ali je i on zatvoren jer se vlasnik sa porodicom iselio u inostranstvo.

Crkva Sv. Ivana Krstitelja, Kraljeva Sutjeska

Nastavljamo ka malom proplanku na kome su zasađena štrkljava stabla, pretpostavljam, šljive. Odatle se pruža najljepši pogled na samostan, o čemu svjedoči i naslovna fotografija teksta. Prvobitni samostan, podignut u 14. vijeku, je za vrijeme osmanske vlasti u nekoliko navrata uništavan, što iz političkih razloga, što zbog loše konstrukcije, budući da je u to vrijeme bilo zabranjeno koristiti trajniji materijal poput kamena ili opeke za ove svrhe. Svaki put je iznova podizan, a današnje zdanje datira iz 1888/90. godine.

Unutrašnje dvorište Franjevačkog samostana

Samostanskim kompleksom dominira Crkva Sv. Ivana Krstitelja, sagrađena u današnjem obliku 1906/8. godine, a poznata je po svojim orguljama iz 1865. godine. Spuštamo se polako ka crkvi, usput proučavajući neobične biljke mesnatih listova i dugačkih stabljika sa grozdovima bijelih cvjetova. Na ulazu u samostanski kompleks, sa lijeve strane se nalazi bronzani kip bosanske kraljice Katarine Kosače, rad akademskog kipara Josipa Marinovića iz Zagreba. Crkvu zatičemo zaključanu, ne znam da li zbog pandemije ili je to uobičajena procedura izvan vremena molitve.

Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci

Odlučujemo se za šetnju šumskim putem iznad samostana, ali odustajemo nakon što je ispod suhog lišća izmigoljio zmijski repić, presijavajući se u neobičnim nijansama ljubičaste boje. Umjesto toga, vraćamo se nazad ka samostanu, s namjerom da istražimo njegovo stražnje dvorište. Tu zatičemo lijep vrt zasađen magnolijama i podzid ukrašen dvoma mozaicima, od kojih prvi prikazuje lik bosanskog kralja Stjepana Tomaša, kraljevsku krunu i nekadašnji kraljevski dvor. Drugi mozak je pravougaonog oblika i prikazuje Sv. Franju, okruženog sljedbenicima. Na podzid su prislonjena i dva nadgrobna spomenika ukrašena krstovima, a nešto dalje se smjestio i stećak u obliku sarkofaga čiji me motivi podsjećaju na burek sa omota istoimenog Merlinovog albuma.

Nadgrobni spomenici koji se čuvaju u krugu samostana

U samostanu su pohranjeni različiti predmeti od izuzetnog kulturnog, istorijskog i umjetničkog značaja, uključujući slike iz kasnorenesansnog i baroknog doba, kolekciju crkvenog posuđa i ruha, te staru arhivsku građu, uključujući i neke od najstarijih matičnih knjiga u Bosni i Hercegovini, brojne pisane dokumente, knjige i najveću zbirku inkunabula (knjige štampane u Evropi od 1500. godine, tzv. prvotisak) čuvanih na jednom mjestu u BiH. Ukupni bibliotečki fond samostana broji preko 11.000 knjiga. Na moju veliku žalost, pristup muzejskoj zbirci samostana je trenutno onemogućen zbog vanredne situacije uzrokovane pandemijom Koronavirusa.

Stećak sandučar u krugu samostana

S obzirom na nemogućnost detaljnijeg istraživanja samostana, odlučujemo nastaviti putovanje ka Bobovcu. No, moram spomenuti još nekolicinu znamenitosti koje treba vidjeti u Kraljevoj Sutjesci. To su, prije svega, džamija koja važi za jednu od najstarijih u Bosni i Hercegovini, a prema predanju ju je izgradio Mehmed II Osvajač 1463. godine nakon osvajanja Bobovca, za svega nekoliko dana. Održavanje mevluda u Kraljevoj Sutjesci uvršteno je u jedan od četiri najznačajnija događaja Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Spomenik kraljici Katarini

Pod džamije, još jedan od nacionalnih spomenika BiH u Kraljevoj Sutjesci jeste Dusper kuća, starobosanska kuća neobične arhitekture, koju je sagradio Ivo Dusper, pretpostavlja se u prvoj polovini 19. vijeka. Ova tradicionalna kuća iz osmanskog perioda, rad je domaćih majstora, a sagrađena je od lokalnog materijala poput kamena, drveta i ćerpiča. 2002. godine je započeta detaljna rekonstrukcija kuće kako bi se zaštitila od propadanja.

Džamija u Kraljevoj Sutjesci

Kraljevski grad Bobovac


U nastavku slijedi borba sa navigacijom na telefonu, koja nas umjesto do Bobovca, odvodi do ćorsokaka usred sela, pa se odlučujemo poslužiti dobrom starom metodom zaustavljanja i ispitivanja prolaznika. Ukoliko iz Kraljeve Sutjeske želite stići do Bobovca, dovoljno je da nastavite voziti putem koji se pruža paralelno od samostana, gdje ćete nakon što prođete skretanje za selo Ratanj (ne idete tamo), nastaviti pravo sve do raskrsnice, a zatim se na oštrom skretanju nadesno zaputiti ka selima Kopijari, Dragovići i Mijakovići. Put od ove tačke do samog Bobovca je vijugav, strm i makadamski, ali ćete biti nagrađeni predivnim pogledom na okolna brda i njihovu netaknutu prirodu. Postoji čak i nekoliko vidikovaca gdje možete napraviti pauzu.

Priroda na putu do Bobovca

Nakon nekoliko kilometara vožnje u kotlini su se ukazala i predivna mala sela, koja ne biste očekivali da ćete vidjeti usred ove divljine. Stižemo u selo Dragovići, a ja ne mogu da si ne postavim pitanje od čega ovi ljudi žive i kako podnose zimsku hladnoću i padavine. Odgovor ću dobiti nešto kasnije, ugledavši stada ovaca i vreće s vunom koje seljani utovaraju u automobil i nekamo odvoze. Vozimo se uskim putem kroz selo, gdje se dva automobila jedva mimoilaze, iako prostranstva ne nedostaje. Ali, eto, u Bosni je odvajkada bila navika da se kuće načičkaju uz lokalni put, što znatno otežava njegovu modernizaciju u današnje vrijeme. Ubrzo stižemo do Info punkta Bobovac, gdje ostavljamo automobil.

Pogled na grobnu kapelu u Bobovcu

Na ulazu se nalazi biletarnica sa suvenirnicom, koja zbog novonastale situacije nije radila, ali pošto nema klasične kapije, prolaz je slobodan. Iznenadila me je činjenica da posjetilaca ne manjka čak ni u ovoj situaciji. Zapravo, mnogo ih je više nego u Kraljevoj Sutjesci, uprkos udaljenosti Bobovca i lošoj saobraćajnoj povezanosti sa svim obližnjim gradovima. Upućujemo se popločanom stazom koja vijuga kroz prirodu, a ubrzo nailazimo i na još jedan objekat turističke namjene, gdje su smješteni toaleti i, pretpostavljam, neki vid kafića.

Mauzolej u Bobovcu

Napokon stižemo i do centralne tačke Bobovca, gdje je smješten mauzolej. Bobovac važi za najbolje utvrđen srednjovijekovni grad Bosne, čijom je prijestolnicom postao u vrijeme vladavine bana Stjepana II Kotromanića (1322. – 1353.) i to je ostao do zadnjih dana bosanske državne samostalnosti 1463. godine, kada su ga osvojile Osmanlije. Bobovac je bio ključ bosanskog kraljevstva, administrativno-vojni centar i mjesto gdje se čuvala kraljevska kruna. Nakon toga, Bobovac gubi značaj, a posljednji put se spominje 1626. godine, kao već napušteni grad.

Ostaci starog grada Bobovac

Ubraja se među najveće gradove srednjovijekovne Bosne, čije jezgro je nastalo još u kasnoj antici (između 4. i 6. vijeka). Činili su ga: kraljevski dvor na jugu u funkciji citadele, glavna ulica, kompleks sakralnih objekata na Crkvici, stambeno naselje unutar bedema, Predgrađe – manje naselje izvan gradskih bedema i tzv. Grad -  naselje trgovačko-zanatskog karaktera (podgrađe) ispred sjeverne kapije.


Bunar u Bobovcu

Od nekadašnjeg grada nije sačuvano mnogo, tek ostaci zidina, dok je grobna kapela rekonstruisana, pri čemu se nisu koristile adekvatne metode, što je dovelo u pitanje njenu autentičnost. Unutar mauzoleja na Bobovcu pronađeno je devet skeleta raspoređenih u pet grobnica. Tu su bili sahranjeni kraljevi Stjepan Ostoja, Tvrtko II Tvrtković, Stjepan Tomaš i drugi. Od devet skeleta, samo jedan je ženski i pretpostavlja se da pripada kraljici Doroteji Gorjanskoj, supruzi kralja Tvrtka II. Pored ovih, pronađene su i tri vanjske grobnice, a o detaljima svake od njih možete pročitati više na turističkim info panelima postavljenim pokraj mauzoleja.

Divlja orhideja

Neko vrijeme smo uživali u ambijentu Bobovca i predivnoj prirodi usred koje je podignut, a zatim se polako spustili ka ostacima Kule na Visu i sjevernom predgrađu, gdje je naročito interesantan okrugli bunar, odnosno cisterna u predvorju donje palate. Obratite pažnju na nesvakidašnju floru, gdje ćete pored specifičnog drveća ugledati i divlje orhideje. Iako bih mogao provesti sate na ovom mjestu, bilo je vrijeme da krenem kući kako bih stigao do početka policijskog sata koji je u to vrijeme još uvijek bio na snazi. Kraljeva Sutjeska i Bobovac su ispunili moja očekivanja i ova dva lokaliteta bih preporučio svakome ko želi naučiti više o istoriji Bosne i Hercegovine. 


Kraljevski grad Bobovac

Kući smo se vratili drugim putem, preko Vareša i Olova, gdje je priroda nadnaravno lijepa, ali su saobraćajnice u očajnom stanju, stoga ga ne bih preporučio, barem ne dionicu Olovo – Vareš. U narednom tekstu ću vas povesti do dva skrivena dragulja Bosne i Hercegovine, a u pitanju su Kamene kugle i jezero Mašica kod Zavidovića. Do tada uživajte u drugim tekstovima na blogu, ali i iskoristite priliku da otkrijete predivna mjesta u svojoj zemlji.


Put do Bobovca iz pravca Kaknja (crvena boja), Vareša (plava boja) i iz pravca Olova (žuta boja - ovu dionicu izbjegavati)


Ostale znamenitosti na području opštine Vareš


Kraljevski grad Bobovac je uvršten na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a na području opštine Vareš ih se nalazi još nekolicina:
Župna crkva u Varešu
Dabravine – ostaci bazilike iz kasne antike, arheološko područje
Nekropola sa stećcima i starim nišanima u selu Budoželje
Radničko naselje Majdan
Nekropola sa stećcima u selu Stupni Do
Srpska pravoslavna crkva u Varešu posvećena pokrovu presvete Bogorodice
Kovačije (majdani) u selu Oćevija

Na području opštine Vareš nalaze se i drugi kulturno-istorijski spomenici koji nemaju status nacionalnog spomenika:
Jednolučni stari kameni most na rijeci Stravinji
Drvena džamija u selu Karići
Grobna kapela na Stogiću
Objekti tradicionalne arhitekture u naselju Matijevići
Rimokatolička crkva Sv. Preobraženja u selu G. Borovica

Pored bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa područje opštine Vareš krase i mnogobrojne prirodne ljepote:
Zaštićeno stablo gigantske lipe u selu D. Borovica
Zaštićeno tresetno područje sa rijetkim biljkama „Džildine krečane“
Izvor rijeke Stavinje i pećina Ponikva
Vodopad u selu Oćevija.



No comments:

Powered by Blogger.