Vodič kroz Brisel, Belgija - šta posjetiti?

June 24, 2019
Posjeta Belgiji je bila jedno od onih kratkih, ali dinamičnih putovanja, tokom kojih sam mijenjao brojne oblike prevoza i bio non-stop u pokretu, u nastojanju da za što manje vremena obiđem što više. Kasno uveče smo sletjeli na aerodrom Charleroi, pa sam kao i prilikom svakog noćnog dolaska u novu državu imao jak i pomalo prijeteći osjećaj nepoznatog. Policajac na graničnoj kontroli nam je tražio na uvid novac i rezervaciju smještaja, kako bi se uvjerio da nemamo namjeru trajno ostati, a nakon što je vidio adresu hotela, prokomentarisao je da je ta četvrt kao Bagdad, te da budemo oprezni.


Grand Place ili Grote Markt, glavni briselski trg

Budući da je aerodrom Južni Charleroi udaljen od grada oko 60 km, uslijedila je duža vožnja autobusom do grada, ali zbog umora i mraka nisam mnogo obraćao pažnju kuda se krećemo. Sjedio sam na skučenom sjedištu, zatrpan vlastitim stvarima i hranom koju sam kupio na aerodromu, da se nađe za prvu pomoć, jer je bilo slabo izgledno da ću u Briselu naći nešto iza ponoći. Iako tuđe utiske sa putovanja uvijek uzimam sa rezervom, jer su ljudi skloni preuveličavanju, ispostavilo se da je jedan od čestih komentara za ovaj grad istina. Dok smo hodali u pravcu hotela, na svako malo bi nas zapahnuo smrad mokraće, a ubrzo se i opaska graničnog policajca obistinla jer sam po strukturi stanovništva tog kraja imao osjećaj da se nalazim negdje na relaciji Istanbul – Bagdad.


Jedna od sporednih ulica koje vode do Grand place-a

Hotel nam je bio blizu centra, ali očigledno u nekoj imigrantskoj četvrti. Ne znam da li je to zbog Ramazana ili je uvijek tako, ali u baštama restorana, čajdžinica i sličnih lokala vrvilo je od ljudi, uglavnom muškaraca. Svuda naokolo su bili izlijepljeni predizborni plakati sa kojih su me posmatrala lica osoba koje definitivno nisu izvorno sa ovih prostora, pa sam se na mah osjetio kao da se nalazim u paralelnom univerzumu. Moram priznati da sam mnogo više putovao po centralnoj i istočnoj Evropi, ali pretpostavljam da se demografska slika i u drugim krajevima zapadne Evrope drastično izmijenila posljednjih decenija.


Zgrade na glavnom trgu

Smjestili smo se u hotel, skroman, ali uredan i solidno opremljen za cijenu koju smo platili. Brisel je izuzetno skup grad u svakom pogledu, tako da ukoliko odlučite da ga posjetite, najbolje je da smještaj rezervišete mjesecima unaprijed. S obzirom da smo narednog dana imali u planu posjetu Brižu i Gentu, upoznavanje Brisela je moralo sačekati. Ujutro smo poranili, prošetavši do stanice sa koje je polazio autobus za Briž, a zbog pustoši koja je vladala gradom, utisci o Briselu još uvijek nisu imali izgleda da se poprave. Ako želite pratiti hronologiju mog putovanja kroz Belgiju, poreporučujem da u ovom momentu zastanete sa čitanjem teksta o Briselu i pročitate putopise iz Briža i Genta.


Brisel je poznat po brojnim muralima

Nakon uživanja u obilasku ova dva grada, došlo je napokon i vrijeme da upoznam Brisel i pokušam steći konačne impresije o ovom gradu. Brisel je sa svojih 179 hiljada stanovnika glavni i najveći grad Belgije, kao i de facto glavni grad Evropske unije, budući da se u njemu nalazi sjedište mnogih važnih institucija kao što su Evropska komisija, Vijeće EU, Vijeće Evrope i dr. Službeni jezici su francuski i holandski, mada ćete se i sa engleskim sasvim dobro snaći.


Manneken Pis

Obilazak Brisela smo odlučiti započeti glavnim gradskim trgom, ali smo na putu do tamo naišli na vjerovatno najznačajniju znamenitost i simbol grada, a to je Manneken Pis. Maleni bronzani kip dječaka koji mokri sastavni je dio fontane smještene na križanju ulica Rue de l'Etuve i Rue de Chen. Kip je neoštećen preživio bombardovanje Brisela od strane Francuza u 17. vijeku, ali je postao žrtva nekoliko krađa tokom 20. vijeka, od kojih posljednja datira iz 1965., kada je doživio izvjesna oštećenja. Pronađen je u Charleroi kanalu nakon anonimne dojave upućene jednim antverpenskim novinama. Iste godine je original iz 1619. godine premješten u Muzej grada Brisela, a na njegovo mjesto je postavljena istovjetna replika.


Manneken Pis u jednoj od svojih odora

Za kip Mannekena Pisa se vezuje nekoliko legendi, a jedna od najpoznatijih kaže da su u 14. vijeku neprijatelji minirali gradske zidine eksplozivom u cilju da osvoje grad. Dječak koji je vidio šta se dešava, spasio je grad tako što se pomokrio na gorući fitilj. Već dugi niz godina postoji tradicija oblačenja kipa u različite odjevne kombinacije, koje nerijetko stižu na poklon od stranih delegacija. Ova praksa se vrši nekoliko puta sedmično, prema unaprijed utvrđenom rasporedu, a ja sam tokom svoje kratke posjete svjedočio dvjema promjenama odjevne kombinacije. Postoji čak i muzej u kojem se čuva preko hiljadu odjevnih kombinacija Mannekena Pisa.


Zinneke, najnoviji u nizu briselskih kipova koji mokre

Brisel je 1987. godine dobio i žensku verziju kipa nazvanu Jeanneke Pis, a dvojcu se 1998. pridružio i pas koji mokri, poznatiji kao Zinneke. Jenneke Pis se nalazi skrivena u malom prolazu do kojeg se stiže iz ulice Rue des Bouchers, i lako ju je previdjeti tokom obilaska grada. Nije ni čudo što grad smrdi na mokraću kada su svuda naokolo statue koje pišaju, ohrabrujući i stanovništvo na slično ponašanje.


Gradska kuća i esnafske kuće na glavnom trgu

Osim ako ne želite fotografisati u miru, u Briselu nemate šta raditi prije 9 ujutro, jer grad tek tada počinje polako da se budi. Stižemo najzad i do Velikog trga (Grand place ili Grote Markt), koji predstavlja centralni gradski trg i vjerovatno jedno od najljepših mjesta u Briselu. Trg krasi čitav niz građevina, poput bogato dekorisanih esnafskih kuća, gradske vijećnice i Maison du Roi, u kojoj je smješten gradski muzej. Grand place važi za jedan od najljepših evropskih trgova i nalazi se na UNESCO-voj listi zaštićene kulturne baštine. Svake druge godine se tokom avgusta na trg postavlja ogroman cvijetni tepih od begonija.


Kongresni stub podignut u čast nezavisnosti Belgije

Uslijedili su brzinski doručak, a zatim i degustacija vafla sa jagodama. Nije najluđa stvar koju sam okusio, ali svakako vrijedi probati ako ste u Briselu. Prošli smo kroz pasaž zvani Kraljevska Galerija Saint-Hubert, koji se sastoji od dva krila, Kraljevog (Galerie du Roi) i Kraljičinog (Galerie de la Reine). Galerija, koja danas služi kao shopping centar, datira iz 19. vijeka i preteča je sličnih, ali mnogo poznatijih arkada kao što su Galerija Vittorio Emanuele II u Milanu i Pasaž u San Petersburgu. Obilazimo Jeanneke Piss, a potom nastavljamo šetnju do rimokatoličke Katedrale Sv. Mihaela i Gudule, sagrađene u gotičkom stilu, pomalo nalik na Notre Dame u Parizu.


Katedrala Sv. Mihaela i Gudule

Obišavši unutrašnjost katedrale, vijećamo u kom pravcu nastaviti dalje, jer nam se tačke interesovanja nalaze u različitim pravcima. Odlučujemo krenuti ka Kraljevskoj crkvi Svete Marije, ali usput nailazimo na nekoliko interesantnih mjesta kao što su Kongresni stub i Le Botanique. Kongresni stub je ogroman stub podignut po uzoru na Trajanov stub u Rimu, a u čast stvaranja nezavisne Belgije. Le Botanique predstavlja park, kulturni kompleks i mjesto održavanja raznih muzičkih događaja. Nekada se ovdje nalazilo sjedište Nacionalnog botaničkog vrta Belgije, nakon čijeg preseljenja u Meise su vrtovi proglašeni za Botaničku baštu Brisela.


Le Botanique

Proveli smo neko vrijeme u predivnim vrtovima, a zatim se zaputili do Kraljevske crkve Svete Marije, posvećenu Uspenju Djevice. Ova prelijepa građevina je nastala u kombinaciji neoromanike i neogotike, sa elementima bizantske i rimske arhitekture. Uslijedila je poduža šetnja do Jubilarnog parka (Parc du Cinquantenaire), nadomak kojeg se nalazi i Evropska četvrt, sa modernim staklenim zgradama u kojima su smještene sve evropske institucije koje sam ranije spomenuo. Bilo je zanimljivo vidjeti ispred jedne od njih reportera u trenutku snimanja priloga za neku televiziju, a ja sam na momente zamišljao kako bi bilo da sam malo luđi pa da mu upadnem u kadar.


Kraljevska crkva Sv. Marije

Parc du Cinquatenaire je veliki javni park koji se prostire na površini od 30 hektara, a centralna znamenitost je trijumfalna kapija. Pored nje, u parku se nalaze i Kraljevski muzej oružanih snaga i vojne istorije, te Muzej umjetnosti i istorije, smješteni u atraktivnim građevinama. Na samom obodu parka nalazi se i jedna od briselskih džamija, jednostavne arhitekture, ali sa minaretom. Navikao sam da većinu gradova obilazim pješke i nerado se koristim gradskim prevozom, ali sam shvatio da bismo izgubili previše dragocijenog vremena na prazan hod i odlučili smo kupiti dnevnu kartu za metro (7.5 eura) kako bismo obišli udaljenije dijelove grada. Metro je dobro organizovan, sa prilično jasnim uputama za kretanje, ali i dalje postoji rizik da promašite pravac pa preporučujem da budete oprezni.


Evropska četvrt

Zanimljivo je da kroz Brisel protiče rijeka Sena, ali ju neće vidjeti, budući da je u 19. vijeku izvršeno njeno prekrivanje, pošto je zbog zagađenja i smeća predstavljala zdravstveni rizik po stanovništvo. Metro nas je odvezao do Koekelberga, najmanje od 19 dvojezičnih opština Briselske regije. Ovamo smo se zaputili kako bismo obišli Nacionalnu baziliku Sv. Srca, jednu od najvećih rimokatoličkih crkava na svijetu, čija je izgradnja započela 1905., ali je bila usporena dvama svjetskim ratovima, te je dovršena tek 1969. godine. Iako je prvobitno zamišljena kao neogotička bazilika, planovi su promijenjeni zbog nedostatka finansijskih sredstava, te je naposlijetku sagrađena u Art deco stilu.


Trijumfalna kapija u parku Cinquatenaire

Sa platforme kupole bazilike pruža se pogled na cijeli grad, pa vam preporučujem da ako želite da doživite to iskustvo, dođete ranije u toku dana jer radi do 4 ili 5 popodne. Ulaz u baziliku se nalazi sa lijeve bočne strane i besplatan je, dok se panorama plaća. Nakon obilaska bazilike i parka koji se nalazi u njenoj neposrednoj blizini, uslijedila je još jedna vožnja metroom, ovaj put do Atomiuma. Metro stanice u Briselu nisu ni približno spektakularne kao one u Moskvi ili Štokholmu, ali je svaka uređena na drugačiji način.


Nacionalna bazilika Sv. Srca

Atomium je skupltura podignuta 1958. godine povodom Svjetske izložbe u Briselu 1958. godine i prikazuje atom željeznog kristala. Po završetku izložbe postao je toliko popularan da su ga odlučili zadržati i od tada je jedna od najbitnijih znamenitosti grada. Od 9 kugla Atomiuma, njih 6 je dostupno javnosti i pružaju različite sadržaje posjetiocima, kao što su izložbe, restoran, panorama i sl. Ja lično nisam ulazio unutra, jer me nije toliko privlačilo da bih plaćao ne baš jeftinu ulaznicu, a postojalo je još nekoliko mjesta koja sam želio vidjeti prije mraka. Dobra stvar je što se u Briselu smrkava prilično kasno, pa je i u 10 uveče još relativno vidljivo.


Atomium

Jedno od zanimljivih i ujedno kontroverznih saznanja do kojeg sam došao istražujući Brisel, jeste da je tokom spomenute izložbe predstavljen i jedan od posljednjih tzv. ljudskih zooloških vrtova, na koje se danas gleda vrlo rasistički, a koji u zapadnoj Evropi tokom 19. i 20. vijeka nisu bili rijetkost. Izložbe ovog tipa su bile etnološkog karaktera i imale su za cilj da prikažu razliku između Evropljana i primitivnijih naroda, a konkretno ova u Briselu je prikazivala selo iz Konga, koji je u to vrijeme još uvijek bio belgijska kolonija. Cijela priča se završila tako što su Kongoanci koji su učestvovali na izložbi naposlijetku počeli da protestvuju zbog lošeg tretmana koji su dobijali od posjetilaca, zahtijevajući da ih se pošalje kući.


Atomium noću

Iza Atomiuma se prostire park Ossegempark koji se spaja sa ogromnim Laeken parkom, odnosno Kraljevskim parkom. U Kraljevskom parku se nalazi nekoliko dvoraca kao što su Belvedere i Laeken dvorac, te Kraljevski staklenik, međutim vremena za njihov obilazak nije bilo. Umjesto toga sam se zaputio Ossegemparkom s ciljem da pronađem Japanski toranj i Kineski paviljon. Bilo mi je jako žao što nemam više vremena da se zadržim u parku. Najzad sam stigao do Kineskog paviljona, kojeg je početkom 20. vijeka dao sagraditi kralj Leopold II, nakon što je vidio sličan na Međunarodnom sajmu u Parizu.


Kineski paviljon

Unutar velelijepne građevine je smještena bogata kolekcija kineskog porcelana koji je bio namijenjen izvozu u Evropu. S obzirom da je u toku renoviranje kompleksa, zatvoren je za posjetu, ali možete uživati u obilasku predivnih vrtova sa grmovima rododendrona. Ne znam da li zbog činjenice što se nalazi daleko od centra ili zbog toga što u vrijeme moje posjete nije bilo žive duše naokolo, neizmjerno sam uživao boraveći na ovom mjestu. Ljuljačka skrivena među cvijetnim grmovima rododendrona me je na trenutak vratila u djetinjstvo, pa nisam mogao odoliti da je ne isprobam. Prekoputa Kineskog paviljona se nalazi Japanski toranj, koji je takođe sastavni dio Muzeja Dalekog Istoka.


Japanski toranj

Nakon što su nas lokalni klinci, po našoj procjeni, namjerno uputili na pogrešnu stanicu, neko vrijeme smo se vozili krivom linijom, da bismo naposlijetku kroz komunikaciju sa drugim ljudima uspjeli ponovo doći do Atomiuma, ovaj put još impresivnijeg u noćnom izdanju. Napravili smo nekoliko fotografija, a potom se ponovo ukrcali u metro koji nas je odveo do centra grada, gdje smo večerali i usput još malo razgledali Brisel obasjan svjetlima velegrada.


Palata pravde i Crkva Notre Dame du Sablon

Budući da smo narednog dana imali let kući, odlučili smo poraniti ujutro i obići još neka mjesta koja nismo uspjeli prethodnog dana. Tako smo vidjeli Palatu pravde, Veliku sinagogu, Crkvu Notre Dame du Sablon, Crkvu Sveti Jacques sur Coudenberg i Mont des Arts, predivan vrt u čijoj blizini su smješteni Kraljevska biblioteka Belgije, Narodni arhiv i Kongresna palata, te nekolicina muzeja kao što je Muzej instrumenata. Obavezno posjetite ovo mjesto, naročito ako želite lijepe fotografije grada. Dok šetate Briselom obratite pažnju i na murale na zgradama, od kojih neki prikazuju poznatog strip junaka Tin Tina.


Mont des Arts

Uprkos ne baš sjajnom prvom utisku, Brisel me je naposlijetku oduševio i žao mi je što zbog kratkog vremena koje sam imao na raspolaganju, nisam mogao da obiđem sva mjesta koja sam želio. Svima preporučujem posjetu jer ovdje zaista ima šta da se vidi i doživi. Razgledajte predivnu arhitekturu grada, probajte vafle i belgijsko pivo, izađite u neki od lokalnih klubova i posjetite gradske muzeje i parkove.


Velika sinagoga u Briselu

Transport

Brisel ima dva aerodroma, a većina aviona koji lete sa prostora bivše Jugoslavije slijeće na Charleroi aerodrom. Da biste sa aerodroma stigli do centra, koristite shuttle bus kompanije Flibco. Karte možete kupiti online na njihovoj web stranici i koštaju 14,20 eura po pravcu (isprintajte kartu ili je sačuvajte u telefonu da možete pokazati kondukteru). Možete ih kupiti i na licu mjesta, na prodajnom mjestu ispred aerodroma i u tom slučaju koštaju 17 eura po pravcu. Autobusi voze na svakih pola sata, pa ukoliko ne bude mjesta u jednom, ukrcaćete se u naredni, jer karte važe cijeli dan. Posljednji autobus sa aerodroma za stanicu Brussels Midi je u 01:00 h, dok je iz suprotnog pravca posljednji autobus u 22:30. U povratku autobusi kreću sa istog mjesta na kojem su vas prošli put istovarili. Karte za metro saobraćaj možete kupiti na automatima koji se nalaze na stanici, stoga ponesite kreditnu/debitnu karticu. Ukoliko želite putovati iz Brisela u neki drugi grad, najpovoljnija opcija je Flixbus, a karte se kupuju online. Skuplja opcija su vozovi, a karte možete kupiti na stanici.

8 comments:

  1. Divan putopis. Bas sam uzivao citajuci i stavljam Brisel (i samu Belgiju) na spisak

    ReplyDelete
    Replies
    1. Hvala najljepše. Obavezno posjeti Belgiju, mene je oduševila ova zemlja. :)

      Delete
  2. Odlican post!! Zaista sam uzivala dok sam citala. Slike su preedivne i zaista si docarao ljepotu Brisela! 😃

    PajaMala.blogspot.com

    ReplyDelete
    Replies
    1. Hvala najljepše, drago mi je da ti se dopalo. Nadam se da sam uspio da prenesem na čitatelja barem dio ljepote ovog grada. :)

      Delete
  3. Grad me je oduševilo, još da sam pročitao tvoj post prije, ne bi lutao. I sad vidim da sam propustio vidjet mnogo toga. Vraćam se u Brisel, ali ovaj put sa tvojim vodićem. I da, Belgija je lijepa, dokazano...

    ReplyDelete
    Replies
    1. Pred naredno putovanje svrati na blog, možda bude od koristi za neke druge destinacije. Drago mi je da ti se dopao Brisel. :)

      Delete
  4. Može li ime hotela, zbog četvrti koju bi trebalo izbeći?

    ReplyDelete

Powered by Blogger.