Vodič kroz Gent, Belgija - šta posjetiti?

June 13, 2019
Prilikom planiranja putovanja u Belgiju, imao sam tešku dilemu da li pored Brisela posjetiti Briž ili Gent, budući da je zbog kratkotrajnog boravka bilo teško ukombinovati sva tri grada. Mišljenja onih od kojih sam tražio pomoć oko izbora bila su podijeljena. Većina je navijala za Briž, jer ipak se radi o poznatijem gradu, ali mene je srce vuklo ka Gentu. Naposlijetku sam poslušao razum i odabrao Briž, ali sam u podsvijesti zacrtao da ću posjetiti i Gent ukoliko završim sa obilaskom Briža za pola dana. Na kraju se tako i desilo, te sam već oko 15h sjedio u vozu za Gent. Neprospavana noć i prehlada koju sam zaradio tog jutra su uzele svoj danak, pa sam se poluomamljen zavalio u sjedište i zatvorio oči, osluškujući otapanje aspirina u flašici preda mnom.

Graslei, jedan od najljepših prizora Genta

Iako mi je san bio prijeko potreban, vožnja od Briža do Genta je trajala prekratko za bilo kakav pokušaj spavanja i već za tren oka smo stojali na gentskoj željezničkoj stanici. Pošto sam prije putovanja bio ubijeđen da neću u istom danu moći obići Briž i Gent, nisam spremio nikakvo uputstvo šta posjetiti u ovom gradu, što znači da su se sve moje spoznaje o njemu bazirale na nekoliko fotografija atraktivnog srednjovijekovnog jezgra. Srećom, na željezničkoj stanici smo pribavili besplatnu mapu grada sa ucrtanim najvažnijim znamenitostima, što nam je omogućilo da se koliko toliko snađemo.

Zgrada željezničke stanice u Gentu

Dok je Briž najznačajniji grad pokrajine Zapadna Flandrija, Gent je glavni i najveći grad pokrajine Istočna Flandrija, druge po veličini nakon Antwerpena. Razvio se kao naselje na ušću rijeka Lys i Šelde, da bi tokom srednjeg vijeka prerastao u jedan od najvećih i najbogatijih gradova sjeverne Evrope. Danas je Gent moderan lučki i univerzitetski grad sa 260 hiljada stanovnika, a samo Gentski festival koji se održava svake godine krajem jula posjeti preko milion ljudi. S obzirom da se nalazi u Flamanskoj regiji, službeni jezik u Gentu je holandski.

Park Citadela u Gentu

Obilazak smo započeli sa glavne željezničke stanice Gent-Sint-Pieters, čija je zgrada sagrađena uoči Svjetske izložbe koja se 1913. godine održala u Gentu. Tim povodom su u gradu podignute i renovirane brojne građevine, a redizajniran je i obližnji park Citadela, kroz koji smo prošli na putu ka centru grada. Ulaz u park me je oduševio zbog etažnih žardinjera sa muškatlama i bogatog ružičnjaka koji se prostire u pozadini. Ipak, ostao sam pomalo razočaran kada sam shvatio da je ostatak parka prilično zanemaren.

Opatija Svetog Petra

Na kraju parka su smještena dva muzeja, Muzej savremene umjetnosti i Muzej likovnih umjetnosti. Ovaj drugi je fokusiran na djela flamanskih slikara iz perioda srednjeg vijeka pa sve do polovine 20. vijeka. Moju pažnju su, međutim, ukrali romski svatovi koji su se zatekli u nesporednoj blizini muzeja, jer nisam mogao da odvojim oči od prenaglašeno našminkanih učesnica povorke i mladenke u predimenzioniranoj vjenčanici koju je zadigla kako se ne bi isprljala, pa sam imao priliku da ispod vidim i patike sa platformom od nekih petnaestak centimetara. Nisam mogao odoliti da je ne fotografišem, ali će ta uspomena, iz etičkih razloga, ostati dio moje privatne arhive.

Jedan od trgova u Gentu

Nastavili smo šetnju kroz nasumične ulice, mahom ispunjene stambenim zgradama, a zatim prošli pokraj Opatije Svetog Petra. Osnovao ju je u 7. vijeku Sv. Amand, koji je krstio grad Gent. U 14. i 15. vijeku prerastao je u opatijsko selo s poljoprivrednim gazdinstvima, vrtovima, kućama i imanjima. Opatija duguje svoj prosperitet privilegijama koje je imala i porezima koje je ubirala na svojim posjedima, budući da se u njenom vlasništvu nalazilo zemljište sve do gentske luke. Danas su vrtovi popularno okupljalište studenata, a prizemlje opatije možete posjetiti besplatno.

Katedrala Sv. Bava

Napokon stižemo i do centra grada, a prva u nizu monumentalnih građevina, ukazuje se Katedrala Sv. Bava (Sint-Baafskathedral), koja ime nosi po lokalnom svecu i sjedište je biskupije. Katedrala je građena i nadograđivana kroz nekoliko vijekova u različitim varijacijama gotičkog stila, a u njoj se nalazi i čuveni Gentski oltar. U pitanju je remekdjelo kasnog srednjovijekovnog slikarstva koje čini kompozicija od dvanaest slika grupisanih u dva reda, od kojih je osam oslikano i na poleđini. 


Gradsko pozorište u Gentu

U gornjem redu je prikazan Hrist kralj, okružen Bogorodicom i Ivanom Krstiteljem, dok su na krilima prikazani anđeli, a na krajevima Adam i Eva. Donji dio prikazuje poklonjenje jagnjetu, koje je simbol Hrista. Originalni donji lijevi segment sa prikazom „Pravednih sudija“ je ukraden 1934. godine i nikada nije pronađen, te je zamijenjen replikom dok ne bude pronađen. Svakoga dana, između 12 i 13 h, bočni paneli se zatvaraju, kako bi posjetioci mogli vidjeti i drugu stranu panela.

Crkva Sv. Nikole, Belfort iza nje i Katedrala Sv. Bava

Kao i mnogi drugi belgijski i francuski gradovi, tako i Gent ima svoj Belfort, odnosno zvonik. Sagrađen je u 14. vijeku, a sa visinom od 91 m predstavlja najviši zvonik u Belgiji. Vrh zvonika krasi pozlaćeni zmaj donesen iz Briža, koji važi za gradsku maskotu. Po zvršetku izgradnje, zvonik je ujedno preuzeo i ulogu osmatračnice sa koje su se nadzirali požari u gradu, a danas služi kao vidikovac za turiste. Između Belforta i Katedrale Sv. Bava smjestio se niz atraktivnih građevina, među kojima se posebno ističe zgrada Holandskog kraljevskog pozorišta, u kojoj se i danas nalazi gradski teatar.

Gradska vijećnica

Nešto dalje se nalazi Gradska vijećnica, koju čine dva krila, gotičko i renesansno, i koja uprkos dramatičnoj suprotnosti stilova, ipak uspješno koegzistiraju. Gotičko krilo datira s početka 16. vijeka i izuzetno je bogato detaljima, dok je renesansno krilo sagrađeno krajem 16. i početkom 17. vijeka, a krase ga nizovi dorskih, jonskih i korintskih stubova. U čitavoj priči je svoje mjesto pronašlo i modernističko zdanje gradskog paviljona, koje je meni lično odvratno, ali o ukusima ne vrijedi raspravljati.

Zgrada stare pošte u Gentu

Čitav centar je načičkan srednjovijekovnim monumentalnim građevinama, pa je svoje mjesto pod suncem pronašla i Crkva Sv. Nikole, koja je nezaobilazan detalj turističkih razglednica i jedan od prepoznatljivih gradskih simbola. Podignuta tokom 13. vijeka u Scheldt gotičkom stilu, predstavlja najstariju crkvu u Gentu. Nekada su se u njenom tornju nalazila gradska zvona i služila je kao osmatračnica, sve do izgradnje Belforta. Ako vam još uvijek nije dosta srednjovijekovnih građevina, samo nekoliko desetina koraka dalje nalazi se zgrada stare pošte, koja sada služi kao hotel. Zanimljiva činjenica je da je pošta zapravo izgrađena tek početkom 20. vijeka, ali se svojim izgledom i stilom savršeno uklopila u srednjovijekovni ambijent.

Graslei, poznato šetalište u Gentu

Na ovom mjestu kroz grad protiče rijeka Lys (Leie), a njene obale povezuje Most Sv. Mihaela, sa kojeg se pruža predivan pogled ne samo na sve crkve o kojima sam gore pisao, nego i na najljepše gentsko šetalište pokraj vode i srednjovijekovnu luku. Graslei i Korenlei su nazivi dvaju riječnih obala gdje se skupljaju brojni lokalci i turisti kako bi uživali u najboljem što Gent nudi. Duž Grasleia se nalazi red esnafskih kuća koje se za sunčanog vremena oslikavaju u mirnoj vodi rijeke. Proveli smo neko vrijeme uživajući u prizoru, a zatim odlučili iskoristiti preostalu dnevnu svjetlost da vidimo još štogod.

Most i Crkva Sv. Mihaela

Iako vam se u ovom momentu već vjerovatno zavrtoglavalo od crkava u Gentu, spomenuću i kasnogotičku Crkvu Sv. Mihaela, smještenu odmah pored istoimenog mosta. Ovo je trebalo da bude najviša crkva u gradu, sa tornjem visine 134 metra, međutim izgradnja je stala na 24 metru, te je naposlijetku odlučeno da crkva dobije ravan krov. U crkvi se nalazi nekoliko vrijednih umjetnina, ali je nisam obišao pošto je u vrijeme moje posjete bila zaključana.

Dvorac Grevensten

Ako se uputite obalom Korenlei, naići ćete na dvorac Gravensten iz 12. vijeka, u kome su nekada živjeli flamanski grofovi. U dvorcu se, između ostalog, nalazi izložba sprava za mučenju, uključujući i giljotinu. Moguće ga je posjetiti po cijeni od 6 eura, ali mi nažalost nismo imali dovoljno vremena za to, a i iscrpljenost je u tom trenutku već bila na prilično visokom nivou, pa me obilazak dvorca nije zanimao.

Groot Vleeshuis, mjesto gdje se tokom srednjeg vijeka prodavalo svo meso

Napraviviši još jedan krug preko zanimljivog trga kojeg sada ne bih znao ni imenovati, ni locirati, ponovo smo dospjeli do Botermarkta, gdje se nalaze Gradska vijećnica i druge važne gradske znamenitosti. Ukoliko ste ljubitelj srednjovijekovne arhitekture, svratite i do Crkve Sv. Jakoba, Đavoljeg dvorca (Geeraard Duivelsteen), ulice grafita i Vrijdagmarkta, trga sa atraktivnim flamanskim kućama. 


Zalazak sunca u Gentu

Ne zaboravite probati ukusne vafle, pomfrit i belgijsko pivo koje se može naći u bezbroj varijacija, pa čak i sa ukusom jabuke ili maline, što će zadovoljiti čak i one koji nisu ljubitelji piva. Ukoliko ste uživali u putopisu iz Genta, predlažem da pročitate i moj Vodič kroz Briž, a mi se u narednom postu družimo u Briselu.

2 comments:

Powered by Blogger.