Vodič kroz Bansku Štiavnicu, Slovačka - šta vidjeti?

Moram priznati da se uopšte ne sjećam svojih prvih spoznaja o Banskoj Štiavnici, iako mi je ovaj grad već godinama bio na listi lokaliteta koje sam želio posjetiti. Vjerovatno se radilo o nekoj fotografiji koja mi je privukla pažnju, jer poznavajući sebe, nekad je dovoljan samo jedan prizor načičkanih tornjeva koji se izdižu nad gradskim krovovima kako bih spakovao kofer (ili u ovom slučaju ruksak) i zaputio se tamo. Uprkos mom interesu za centralnu Slovačku, trebalo mi je poprilično vremena da tu želju pretočim u stvarnost, jer em što sam imao druge prioritete, em sam bio i poprilično lijen da se bavim logistikom putovanja. Banská Štiavnica je bila dio mog šireg plana za ovaj dio Slovačke, koji je uključivao Bansku Bystricu, te još jedno mjesto koje je trebalo uklopiti u hodu, u zavisnosti od transportnih opcija, a ispostaviće se da će to biti Kremnica.

Kako stići do Banske Štiavnice?

 

Banská Štiavnica je smještena u centralnoj Slovačkoj, baš kao i Banská Bystrica, ali nešto južnije u odnosu na ovu drugu. Najjednostavnija opcija posjete je svakako automobilom, ali ni javnim prevozom nije neizvodivo. Pod pretpostavkom da vam je polazna tačka Bratislava, do Banske Štiavnice se dolazi autobusom (ili kombinacijom autobusa i voza), obično uz jedno presjedanje (nekad i dva). Vožnja traje između 3,5 i 4,5 h, u zavisnosti koju konekciju uhvatite. Preporučujem da instalirate aplikaciju Cestovné poriadky CP, koja će vam izlistati sve konekcije u toku dana. Ukoliko planirate posjetiti i Bansku Bystricu, preporučujem da prvo idete u nju, jer su konekcije od Bratislave do Banske Bystrice obično bolje (može se naći i direktan autobus u toku dana), pa da zatim odatle produžite do Banske Štiavnice (takođe moguće je naći direktan autobus od Banske Bystrice do Banske Štiavnice, mada su češće linije sa presjedanjem). 

Moja preporuka je da izbjegavate voz kada dolazite u Bansku Štiavnicu, jer je željeznička stanica daleko od centra i djeluje vrlo zapušteno, te je pitanje da li ćete moći uhvatiti gradski autobus do centra (pješke treba nekih 40 minuta). U povratku je lakše uhvatiti voz jer gradski autobusi voze do željezničke stanice i u tom pravcu ih je lakše uganjati (autobus kreće sa stanice B. Štiavnica, Msu – nalazi se ispred gradske vijećnice). Vozovi su inače jeftiniji od autobusa, a karte je moguće kupiti u aplikaciji, dok se za autobus kupuju kod vozača, ukoliko nisu dostupne u aplikaciji.

 

Šta posjetiti u Banskoj Štiavnici?

 

Usudiću se odmah na početku da kažem da je Banská Štiavnica vjerovatno najljepši grad u Slovačkoj, te jedno od onih mjesta koja su kao krojena po mom ukusu. Svega nekolicina evropskih gradova (Rothenburg ob der Tauber, Češki Krumlov) je uspjela u meni da izazove tu vrstu ushićenja od trenutka kada sam zakoračio u njihovu istorijsku jezgru. Banská Štiavnica, iako po svim mjerilima mali grad, ima toliko znamenitosti skoncentrisanih u centru, da ćete na koju god stranu se okrenuli, vidjeti crkvu, dvorac ili spomenik. 

Za zaljubljenika u fotografiju kao što sam ja, ne postoji veća nagrada od toga kada u kadar istovremeno može da uhvati nekolicinu spektakularnih građevina. Banská Štiavnica svoju arhitektonsku raskoš može da zahvali svom istorijskom značaju, koji proističe iz činjenice da su se ovdje vijekovima eksploatisale rude zlata i srebra, što je naposlijetku dovelo do razvoja grada. U nastavku slijedi pregled najznačajnijih znamenitosti i kratka priča o svakoj od njih.

 

1. Stari dvorac

 

Grad ima ne jedan, nego čak dva dvorca. Prvi je nastao Stari dvorac, čiji temelj čini crkva posvećena Djevici Mariji, sagrađena u 13. vijeku skupa sa kapelom Sv. Mihaela i pridruženim grobljem. Tokom 14. vijeka oko crkve je podignut odbrambeni zid, što je predstavljalo temelj budućeg utvrđenja. Crkva je početkom 16. vijeka preuređena u gotičkom stilu, ali je ubrzo došlo do još veće promjene. Zbog opasnosti od Osmanskog carstva i turskih napada, stanovnici Banske Štiavnice odlučili su da postojeću crkvu pretvore u snažno utvrđenje. Između 1546. i 1559. godine izvršena je velika rekonstrukcija, tokom koje je crkva pretvorena u renesansnu tvrđavu. Danas se u Starom dvorcu nalazi dio Slovačkog rudarskog muzeja, sa zbirkama koje govore o istoriji Banske Štiavnice, rudarstvu i životu njenih stanovnika. Posjetioci mogu vidjeti arheološke predmete, istorijske satove, kovačku radionicu, barokne skulpture i druge eksponate. 

Stari dvorac je poseban ne samo zbog svoje starosti, već i zbog toga što se u njegovoj arhitekturi može pratiti razvoj grada kroz više vijekova. U vrijeme moje posjete ulaz u dvorac je koštao 8 EUR, a najzanimljivije iskustvo mi je bila kružna šetnja bedemima dvorca i uživanje u predivnim pogledima koji se odatle pružaju (iako Banskoj Štiavnici ne manjka ni fenomenalnih besplatnih vidikovaca). Što se tiče obilaska unutrašnjosti dvorca, moram priznati da sam bio malo razočaran. 

Obilazak je moguć isključivo uz pratnju vodiča, a tura je na slovačkom jeziku, što znači da sam razumio u najboljem slučaju 15% onoga o čemu se govorilo (dobićete prospekt na engleskom koji vam može malo pomoći). Ni sami eksponati nisu doprinijeli da mi bude barem malo interesantno. Izdvojio bih eventualno originalne drvene panele sa kalvarije (o kojoj ću kasnije pričati), koji su zaista živopisno umjetničko djelo. Ostatak zbirke su uglavnom skromni arheološki artefakti, kakve ima i najobičniji zavičajni muzej. Pridruživanje turi je opciono, a čak i ako ne želite da budete dio grupe, preporučio bih kupovinu ulaznice zbog unutrašnjeg dvorišta dvorca.

 

2. Novi dvorac

 

Novi dvorac, poznat i kao Djevojački dvorac je jedan od najprepoznatljivijih simbola Banske Štiavnice i nalazi se na brdu Frauenberg, iznad istorijskog centra grada. Izgrađen je između 1564. i 1571. godine, u vrijeme kada je Osmansko carstvo predstavljalo veliku opasnost za gradove u centralnoj Evropi. Međutim, za razliku od Starog dvorca, koji je nastao preuređenjem srednjovjekovne crkve, Novi dvorac je od starta zamišljen kao renesansna odbrambena tvrđava.

 

Pored vojne funkcije, Novi dvorac je služio i kao osmatračnica, te je bio dio šireg sistema signalizacije koji je povezivao sedam srednjoslovačkih rudarskih gradova. Kada bi stražari primijetili opasnost, vijesti o približavanju neprijatelja mogle su se brzo prenositi od jednog utvrđenja do drugog. Po završetku osmanskih ratova, tvrđava je izgubila svoju prvobitnu ulogu i jedno vrijeme je služila kao skladište baruta za potrebe rudarskog područja, a kasnije je u njoj bila smještena protivpožarna straža. Danas se u Novom dvorcu nalazi muzejska postavka posvećena borbama protiv Osmanlija, gdje posjetioci mogu vidjeti različito oružje, istorijske predmete i prikaze života vojnika tog vremena.

 

3. Kammerhofská ulica/Ulica Andreja Kmeťa

 

Stari grad je satkan od mreže vijugavih, šarmantnih ulica, a njegovu kičmu čini Kammerhofská ulica. Njeno ime povezano je sa Kammerhofom, velikim istorijskim kompleksom, gdje je danas smješten dio Slovačkog muzeja rudarstva. Najstariji dijelovi Kammerhofa potiču još iz 12. vijeka, a u nadolazećim vijekovima kompleks je više puta dograđivan. Poseban značaj dobio je u 16. vijeku, kada je postao sjedište komorsko-grofske uprave, koja je upravljala rudarstvom u jednom od najbogatijih rudarskih područja srednje Evrope.

 

Ulica je naročito zanimljiva jer vodi kroz dio grada u kojem su se vijekovima susretali rudarstvo, uprava, trgovina i svakodnevni život stanovnika Banske Štiavnice. Danas njome dominiraju istorijske zgrade, a najvažniji objekat je upravo Kammerhof, kroz čije dvorište prolazi štiavnički nulti meridijan. Zbog toga Kammerhof nije važan samo za istoriju rudarstva, već i za istoriju nauke i tehničkog razvoja Banske Štiavnice. Kammerhofská ulica u nastavku mijenja ime u ulicu Andreja Kmeťa, predstavljajući važnu vezu između pojedinih istorijskih trgova i znamenitosti. Istorijske fasade, stepenice, povišeni pločnici i brojni mali lokali daju joj posebnu draž.

 

4. Ulica Dolná Ružová

 

Nasumična šetnja skrivenim ulicama i prolazima starog grada je vjerovatno jedna od najboljih besplatnih aktivnosti svakog posjetioca Banske Štiavnice. Ulica Dolná Ružová jedna je od slikovitih istorijskih ulica Banske Štiavnice, a do nje se stiže jednostavnim skretanjem iz Ulice Andreja Kmeťa, te kraćim usponom stepenicama. Karakteristična je po starim gradskim kućama, uskim prolazima i arhitekturi koja je sačuvala izgled istorijske Banske Štiavnice.

Ovdje se nalaze i objekti koji su zaštićeni kao kulturno nasljeđe, među kojima se posebno ističu istorijske kuće na brojevima 6 i 8. Posebnu čar ulici danas daju ruže koje rastu uz stare kuće i fasade. O njima se brinu stanovnici ulice, a posebno se ističe Irena Píšová, koja već godinama njeguje ruže i zajedno sa komšijama doprinosi tome da ulica tokom ljeta bude ukrašena cvijećem.

 

5. Trg Svetog Trojstva

 

Do Trga Svetog Trojstva (Námestie Svätej Trojice) stiže se jednostavnim skretanjem desno iz pravca glavne gradske ulice. Trg se nalazi u samom srcu starog grada, a nastao je još početkom 16. vijeka, na staroj jalovini iz rudnika, budući da su se ispod i oko današnjih kuća nalazili rudarski objekti i ulazi u stare rudarske hodnike. Bogate rudarske porodice su oko trga podigle uske gotičke kuće i palate, koje su kasnije preuređene u renesansnom stilu. Na pročeljima zgrada se još uvijek mogu vidjeti grbovi porodica kojima su ta zdanja pripadala. 

Centralna znamenitost trga je monumentalni stub kuge, postavljen nakon izbijanja epidemije kuge početkom 18. vijeka. Stub je podginut u znak zahvalnosti za kraj epidemije, i prvobitno je bio jednostavnijeg oblika, a zatim je u drugoj polovini 18. vijeka zamijenjen sadašnjim, znatno raskošnijim. S obzirom da je trg smješten na blagoj visoravni, s njega se pruža jako lijep pogled na Novi dvorac, krovove okolnih kuća i crkvene tornjeve.

 

6. Kalvarija Banske Štiavnice

 

I dok je većina znamenitosti Banske Štiavnice skoncentrisana u starom istorijskom jezgru grada, postoji nekolicina njih do kojih će vam trebati nešto više pješačenja, ali je upravo to i dio draži koje nosi boravak u ovom gradu. Na strmom brdu Scharffenberg, nasuprot starom gradu, polovinom 18. vijeka je podignuta Kalvarija, upravo u vrijeme kada je grad doživljavao svoj rudarski i kulturni procvat. Kompleks se sastoji od tri crkve, 19 kapela i skulpture Djevice Marije. Građevine su raspoređene uz padinu tako da hodočasnik, penjući se ka vrhu, simbolično prolazi kroz posljednje događaje iz Isusovog života i muke. Naročito je zanimljivo što su prizori u kapelama veoma dramatični i realistični. Korišteni su reljefi, skulpture, freske i slike kako bi se hodočasniku omogućilo da što slikovitije doživi Hristov put prema raspeću. Završna scena na vrhu posebno je snažna, sa skulpturama u gotovo prirodnoj veličini.

 

Tokom komunističkog režima, Kalvarija je nacionalizovana, a potom prepuštena nemaru i propadanju. Kompleks je 2007. godine doživio kritičnu tačku zapuštenosti, te je čak uvršten među 100 najugroženijih spomenika u svijetu. Nakon toga je pokrenuta incijativa za njegovu obnovu, te danas ponovo blista u punom sjaju. Originalna umjetnička djela sa prvobitne Kalvarije možete vidjeti u muzeju Starog dvorca. Najbolje vrijeme za posjetu Kalvariji je pred zalazak sunca, kako biste mogli uživati u nevjerovatnim pogledima sa vrha.

 

7. Botanička bašta

 

Botanički vrt je jedna od stvari koje, moram priznati, nisam očekivao da ću vidjeti u gradu poput Banske Štiavnice, ali je svakako prijatno iznenađenje. Prostire se na 7 hektara i podijeljen je u dva dijela, gornji i donji. Istorija bašte počinje 1838. godine, kada je profesor šumarstva Rudolf Feistmantel kupio zgradu Fortunu i zemljište oko nje, na kojem je počeo saditi domaće i strane vrste drveća. Do 1844. godine već je bilo posađeno gotovo 500 sadnica drveća i grmlja. Iako je prvobitno bila namijenjena za obrazovne svrhe, bašta je otvorila svoja vrata 1883. godine za javnost. 

Dvojaku ulogu je zadržala sve do danas, jer osim što služi za naučne svrhe učenika srednje šumarske škole, ona je i mjesto za relaksaciju i edukaciju svih posjetilaca. Bašta je grupisana u šest cjelina, u kojima su zastupljene biljne vrste iz različitih regiona svijeta, pa ćete ovdje vidjeti drveće kao što je velika sekvoja, libanski cedar, zapadni crveni cedar i drugi. Baštu možete posjetiti besplatno.

 

8. Čajdžinica Klopačka

 

Nasumičnom šetnjom prelijepim, brdovitim ulicama Banske Štiavnice, sasvim slučajno sam uočio neobičnu građevinu, na prvi pogled nalik na crkvu, ali sam pažljivijim proučavanjem shvatio da mora biti riječ o nečemu drugom. U pitanju je Klopačka, dvospratna renesansno-barokna zgrada iz 17. vijeka, sa karakterističnom kulom na vrhu. Služila je kao svojevrsna rudarska zvučna signalizacija, jer se na vrhu kule nalazila velika drvena ploča u koju se lupalo, a zvuk koji se razlijegao gradom označavao je vrijeme za polazak u rudnik. 

Različiti načini i ritmovi udaranja imali su različita značenja, a koristili su se i u drugim situacijama poput sahrane rudara, rudarskih svečanosti, požara i opasnosti i sl. Zvuk Klopačke se i danas može čuti u gradu, putem zvučnog zapisa, tri puta dnevno. Danas je u zgradi nekadašnje Klopačke smještena čajdžinica (Čajovňa Klopačka) sa velikim izborom različitih napitaka, što predstavlja još jedno interesantno iskustvo posjete Banskoj Štiavnici.

 

9. Priroda Banske Štiavnice

 

Budući da je Banska Štiavnica iznikla u planinskom području bogatom rudama, priroda je neodvojivi dio njenog postojanja. Vijekovi rudarstva ostavili su trag ne samo pod zemljom nego i na šumama, putevima, vodenim kanalima, brdima i jezerima. Upravo ta povezanost prirode i ljudskog rada jedan je od razloga zbog kojih su Banska Štiavnica i njeni tehnički spomenici upisani na UNESCO-vu listu svjetske baštine. U brdima oko grada ćete naići na veliki broj jezera, koja Slovaci nazivaju tajchy. Ova, na prvi pogled prirodna planinska jezera, su zapravo nastala kao posljedica rudarenja i ispumpavanja podzemnih voda iz rudnika. Nekada je u okolini grada bilo oko 60 ovakvih jezera, a do danas ih je sačuvano nešto više od 20. Najpoznatije je Počúvadlianske jezero, ujedno i najveće među njima, površine oko 11,7 hektara. Tajchy danas nude kupanje, planinarenje, biciklizam, ribolov, piknike i fotografisanje, ali istovremeno predstavljaju izuzetne tehničke spomenike. Upravo je to i razlog da produžite boravak u Banskoj Štiavnici za barem jedan dodani dan, s obzirom da ćete prvi dan biti preokupirani isključivo starim gradom.

 

Za smještaj u Banskoj Štiavnici preporučujem neki od lokalnih pansiona, smještenih u starim istorijskim kućama. Moj izbor je bio Penzion Prijemny Oddych, smješten poviš Trga Svetog Trojstva. Ukoliko vam se Banska Štiavnica čini zanimljivom za posjetu, predlažem da pročitate i tekst o Banskoj Bystrici, jer su oba grada na svoj način vrijedna obilaska i moguće ih je relativno lako uklopiti u program istog putovanja.

Preuzimanje fotografija i teksta nije dozvoljeno bez pismene saglasnosti autora.