10 najokrutnijih turističkih atrakcija

May 15, 2020
Potreba da doživimo egzotična, uzbudljiva i nesvakidašnja iskustva na odmoru dovela je do razvoja brojnih turističkih atrakcija kojima je za cilj da zadovolje najrazličitije ljudske potrebe. S obzirom da smo svi manje ili više sebični, često stavljamo sebe na prvo mjesto, zanemarujući činjenicu da je naše zadovoljstvo nerijetko izvor nečije patnje. Izolacija u vrijeme koronavirusa, kada su nam putovanja uskraćena, te smo na vlastitoj koži osjetili kako je biti zatvoren u četiri zida i gdje su nam uskraćene brojne potrebe, idealna je prilika da preispitamo svoju ličnost i turističku etiku. Ovaj članak ima za cilj edukaciju i namijenjen  je svakom putniku i turisti, a naročito onima koji zbog želje za adrenalinom, bombastičnom fotografijom na Instagramu ili puke neinformisanosti, često zanemaruju životnu sredinu i druga bića, čiji životi nisu ništa manje vrijedni od našeg vlastitog. Nadam se da ćete sljedeći put kada budete u prilici da uradite nešto od navedenog imati dovoljno svijesti i savjesti da kažete NE navedenim turističkim atrakcijama, iako će vas turističke agencije i agenti uvjeravati da se radi o mjestima koja brinu za dobrobit životinja.

Jahanje slonova


Obilazak egzotičnih krajolika Tajlanda, Indonezije i Šri Lanke na leđima ovih divovskih životinja na prvi pogled djeluje kao iskustvo koje bi svako od nas poželio doživjeti. Međutim, postoji nekoliko itekako dobrih razloga zašto biste ovu turističku atrakciju trebali zaobići u širokom luku. Da bi se slonovi obučili za jahanje, oni se po pravilu u ranoj životnoj dobi odvajaju od majke, a zatim prolaze okrutne procedure koje uključuju upotrebu bambusovih štapova sa bodljama, električnih štapova, željeznih kuka i sl., a životinje se drže u nehumanim uslovima, izgladnjuju i uskraćuje im se san s ciljem da se potčine ljudima. Slonovi su umnogome slični ljudima, pa je stoga i socijalizacija važan faktor ovih životinja. Oni imaju svoja krda, prijatelje, osjećaju bol, tugu i sreću. Uostalom, vjerovatno ste čuli za izraz „slonovsko pamćenje“. Dalje, iako se čini da su ovo snažne životinje, njihova kičma nije toliko čvrsta da bi izdržala teret drvenih sjedalica za ljude, koje same po sebi teže oko 70 kg, a zamislite kada na to dodate i teret troje odraslih ljudi.

Photo by: Wolf Ademeit

Ukoliko želite uživo vidjeti slonove u nekoj od ovih zemalja, možete posjetiti tzv. sirotišta za slonove. Ipak, i ovdje treba biti nadasve oprezan i uvjeriti se da se ne radi o mjestu koje nudi gore spomenute usluge. Ako je na tom mjestu dozvoljen fizički kontakt sa životinjama, vrlo je vjerovatno da se radi o slonovima koji su prošli kroz okrutan trening opisan na početku ovog odjeljka. Pouzdana su ona mjesta na kojima možete posmatrati slonove u njihovim uobičajenim međusobnim interakcijama sa sigurne udaljenosti. Imajte na umu da 77% slonova na Tajlandu, Šri Lanki, Nepalu, Indiji, Laosu i Kambodži živi u okrutnim uslovima. Turizam na Tajlandu se udvostručio u 2016. godini u odnosu na 2010. godinu, što je dovelo do povećanja zatočenih slonova za 30%, kako bi se zadovoljile potrebe turista. 

Šetanje sa lavovima


Šetnja afričkom divljinom bok uz bok sa lavom zvuči kao iskustvo života, zar ne? Hajde da razmislimo kolika je vjerovatnoća da je tako nešto izvodivo u prirodnim uslovima. Pretpostavljam da ste već zamislili kako postajete obrok za tog istog lava. Preostaje vam samo da se zapitate kako je onda izvodivo da jedna od najopasnijih životinja na planeti mirno šeta pored vas. Sve je to dio izuzetno profitabilnog lanca iskorištavanja divljih životinja u Africi u svrhe turizma, često zakamufliranog u tzv. utočišta za životinje. Baš kao i u slučaju slonova, lavovi se u ranoj dobi odvajaju od majke, a zatim se drže u kavezima veličine frižidera i treniraju nehumanim i bolnim metodama kako bi se suzbilo njihovo prirodno ponašanje. Nakon što mladunčad prerastu dob u kojoj služe kao igračka za turiste koji se s njima fotografišu, dobijaju novu ulogu „šetača“ i takve životinje provedu cijeli život u zatočeništvu jer nisu sposobne da opstanu u prirodi.

Obilazak plantaža kafe Kopi luwak (cibetke)


Ukoliko posjećujete Indoneziju, velika je šansa da će vam turistička agencija ponuditi posjetu plantažama na kojima se proizvodi Kopi luwak, najskuplja kafa na svijetu. Da bi se proizveo ovaj napitak, neophodno je da zrela zrna kafe prođu kroz digestivni trakt divlje mačke poznatije kao cibetka, koja se njima hrani. Da bi odgovorile rastućim zahtjevima tržišta, mnoge kompanije koje se bave proizvodnjom ove kafe drže cibetke zatvorene u malim, prljavim žičanim kavezima kako bi mogle prikupljati zrna iz njihovog izmeta. Nerijetko su i podovi ovih kaveza izrađeni od žice, što životinjama uzrokuje neugodnosti i povrede. Sljedeći put kada vam ponude ovakvu turu, dobro razmislite, pa čak i ako vam budu rekli da su životinje u divljini ili se drže u humanim uslovima, na vama je da li ćete im povjerovati kako biste umirili vlastitu savjest.

Seks turizam


Vrijednost industrije seks turizma se mjeri u milijardama dolara, a on podrazumijeva putovanje unutar ili izvan granica matične zemlje s ciljem upražnjavanja seksualnih aktivnosti sa populacijom na odredišnoj destinaciji. Najčešće turisti iz razvijenih zemalja putuju u siromašne države kako bi doživjeli seksualna iskustva koja nisu u mogućnosti da praktikuju u vlastitoj državi.
Seks turizam je često u bliskoj vezi sa prostitucijom i iskorištavanjem maloljetnih lica. Porodice u siromašnim ruralnim krajevima (najčešće u jugoistočnoj Aziji) prodaju svoju djecu dilerima koji ih odvode u velike gradove kao seksualne radnike. Lokalno stanovništvo je uglavnom svjesno čemu izlažu svoju djecu, ali smatraju da je finansijska nagrada važnija od posljedica po život i zdravlje njihove djece. Procjenjuje se da je oko 2 miliona djece u svijetu žrtva seksualne eksploatacije.

Vađenje morskih zvijezda iz vode


Koliko li ste puta vidjeli na internetu fotografiju neke mlade dame dok pozira u plićaku tirkiznog mora na egzotičnoj plaži, sa osmijehom od uha do uha, dok u ispruženim rukama drži – morsku zvijezdu. Šanse da je dotična morska zvijezda već mrtva ili će to biti u narednih sat vremena su skoro pa 100%-tne. Nesretna okolnost ovih životinja je da nemaju lice na kom biste mogli pročitati agoniju u kojoj se nalaze dok ih držite izvan vode, pa će stoga i vaša empatija prema njima biti ograničena jer ih mnogi ne doživljavaju kao nešto živo. Disajni mehanizam morskih zvijezda je prilagođen za disanje ispod morske površine, što znači da izvan mora mogu disati koliko i vi u vodi. E, sada zamislite da vas neko na minut potopi u more kako bi se slikao s vama. Tjelesna struktura morskih zvijezda je izuzetno osjetljiva, te je velika šansa da ćete ih prilikom bilo kakvog pomjeranja oštetiti ma koliko mislili da ste nježni, što može dovesti do smrti životinje. Takođe, bakterije sa ljudskih ruku mogu biti fatalne za morsku zvijezdu. Sličan princip važi i za druge morske životinje, uključujući i kornjače (koje turisti nerijetko ispuste iz ruku jer se migolje), te je stoga najbolje da ih ne ometate u njihovom prirodnom staništu jer fotografija na Instagramu nije vrijedna jednog života, o ma koliko sitnom biću da se radi.

Performansi sa delfinima


Performansi sa treniranim delfinima su poprilično popularni u svijetu, a zbog prijateljskog izgleda i blage naravi ovih životinja, mnogi turisti žele da se s njima fotografišu ili plivaju. Ovakvi delfini provode svoj životni vijek u bazenima čija je voda nerijetko tretirana hlorom, što može izazvati itiracije kože i očiju kod životinja, a izloženi su i riziku od dobijanja opeklina od sunca, te bolestima povezanim sa stresom, srčanom udaru i čiru na želucu. Delfini nerijetko zadobiju povrede prilikom izvođenja trikova. Delfini se kreću uz pomoć eholokacije, što im u bazenima u kojima borave izaziva poteškoće, jer se eho odbija o zidove bazena. Iako se neke od ovih životinja uzgajaju u zatočeništvu, veliki broj se i dalje lovi iz prirode.


Jahanje konja, magaraca, kamila i drugih životinja


Na brojnim turističkim lokalitetima, prije svega Sjevernoj Africi i Bliskom Istoku, turistima je omogućeno jahanje različitih životinja, koje su prinuđene da nose teret ljudi, zaprege i prtljaga. Konkretno, u Petri (Jordan) magarci su prisiljeni da se kreću strmim terenom, a u slučaju da oklijevaju, bivaju kažnjeni batinama. Neka od ovakvih mjesta postavljaju znakove koji upućuju na brigu i humano postupanje sa životinjama, ali se uglavnom radi o lažnim znakovima kojima je cilj da umire savjest turista.

Slikanje selfija sa tigrovima


Ovo je jedna od najpopularnijih, ali i najokrutnijih turističkih atrakcija današnjice. Mladi tigrovi (a nerijetko i lavovi, te druge životinje) se odvajaju od svojih majki u starosnoj dobi od svega nekoliko dana, a zatim prolaze kroz fizičku torturu i ekstremni stres kako bi se „pripitomili“. Jedanput kada tigrovi dođu u odraslu dob, najčešće se zatvaraju u kaveze i dopinguju sredstvima za smirenje kako bi bili podobni za dalje obavljanje povjerene uloge. Ako ste mislili da je zabavno imati fotografiju sa tigrom kojom ćete se pohvaliti na društvenim mrežama, ovo je prilika da se preispitate. Danas u divljini živi svega nešto više od 3.000 tigrova, dok se preko 7.000 njih uzgaja u oko 240 ilegalnih farmi širom jugoistočne Azije (najviše na Tajlandu). Ako ste mislili da je zabavno imati fotografiju sa tigrom kojom ćete se pohvaliti na društvenim mrežama, ovo je prilika da se preispitate.

Pedikir sa ribama


Vjerovatno ste barem jedanput na ljetovanju vidjeli akvarijum sa sitnim ribicama u koje turisti namaču noge. Osim što je poprilično gadan prizor (osim ako nemate fetiš na stopala), ujedno je i okrutan, budući da se ove ribe izgladnjuju do mjere da će jesti i odumrle ostatke sa ljudskih stopala. Neke države su već zabranile ovakav vid tretmana.

Posjeta parkovima sa medvjedima


Još jedna od nehumanih turističkih atrakcija su tzv. parkovi sa medvjedima, gdje se po desetak medvjeda drži u istom kavezu ili jami. Medvjedi su po prirodi samotnjaci, te im boravak u ovakvim uslovima uzrokuje stres, a samim time i povećava rizik od bakterijskih infekcija. Jame su često loše održavane, smrde na urin, a posjetiocima je dozvoljeno da kupuju hranu i bacaju životinjama. U nekim parkovima se ide i do te mjere da se medvjedi obučavaju cirkuskim trikovima kako bi animirali posjetioce i na taj način sebi obezbijedili hranu.


1 comment:

  1. Najgore je što postoje ljudu koji ovo podržavaju, učestvujući u takvim atrakcijama, te na kraju omogućuju da iste opstanu u životu.

    Mersad
    Mersad Donko Photography

    ReplyDelete

Powered by Blogger.