Putovati češće, bilo da se radi o novim, egzotičnim destinacijama ili malim gradićima u okolini, novogodišnja je odluka koje sam odlučio striktno da se pridržavam. Budući da je proljeće moje omiljeno godišnje doba, nisam morao čekati mnogo na sprovedbu svojih zamisli. Napravio sam nekoliko rezervacija za evropske metropole, a vrijeme između sam odlučio ispuniti obilaskom regiona. Ideja za posjetu Đakovu se rodila još prije nekoliko godina, kada sam na putu prema Mađarskoj slučajno u daljini ugledao ogromnu katedralu koja je svojom visinom uveliko nadilazila sve okolne građevine. Iako sam odmah pribilježio ovaj grad na listu želja, do realizacije tog izleta nikako nije dolazilo sve dok se najzad nisam zainatio i odlučio da odem tamo prvog sunčanog vikenda.
 |
| Katedrala u Đakovu |
Želio sam da mi taj dan protekne što je moguće opuštenije, te stoga nisam pripremao nikakav vodič, niti mapu, nego sam samo letimično pročitao informacije o najznačajnijm znamenitostima Đakova, kojih ruku na srce nema mnogo, ali to i dalje ne umanjuje turističku vrijednost ovog gradića koji broji blizu 20 hiljada stanovnika. Po dolasku, kao orijentir nam je poslužila katederala, pa smo vrlo lako pronašli parking u blizini glavnog gradskog trga. Trg je vjerovatno jedan od najprostranijih u Hrvatskoj, a nosi ime po Josipu Juraju Strossmayeru, poznatom đakovačkom biskupu, teologu, političaru i piscu koji je smatran za jednog od najuticajnijih Hrvata 19. vijeka.
 |
| Unutrašnjost đakovačke katedrale |
Strossmayer je zaslužan i za gradnju đakovačke katedrale u drugoj polovini 19. vijeka. Izgrađena je tek po trećoj verziji nacrta bečkog arhitekte Karla Rosnera, budući da za prethodne nije bilo dovoljno finansijskih sredstava. Oslikavanje katedrale su vršili sljedbenici nazarenskih slikara iz Rima, a autori skulptura i reljefa su najvećim dijelom hrvatski kipari Vatroslav Donegani i Ivan Rendić. U kripti katedrale se nalazi Strossmayerova grobnica.
 |
| Detalji u unutrašnjosti đakovačke katedrale |
Iako mi se u prvi mah činilo da je katedrala zatvorena za posjete, ispostavilo se da je ipak otključana. Polako sam se ušunjao unutra i ostao zadivljen enterijerom čiju je impresivnost dodatno naglašavala grobna tišina. Svod katedrale, do kojeg se uzdižu bogato ukrašeni stubovi, oslikan je motivima zvjezdanog neba. Iznad ulaza, podno rozete kroz čije staklo dopire svjetlost obojena u grimiznu i ljubičastu boju, smještene su ogromne orgulje, koje su tu postavljene 1936. godine, nakon što su prethodne izgorjele u požaru, tri godine ranije. Neko vrijeme sam proveo uživajući u razgledanju fresaka i crkvenih relikvija ukrašenih motivima zmaja, a potom izašao napolje na ugodan proljetni dan.
 |
| Pogled na Strossmayerov trg i Kaptolske kurije |
Pored romaničko-gotičke Katedrale Svetog Petra, kao centralne gradske građevine, na trgu se nalazi još nekolicina objekata koje treba spomenuti, kao što su Bogoslovno sjemenište, Kaptolske kurije (namijenjene sveštenicima koji u biskupskim središtima vrše posebne, u novije vrijeme pretežno liturgijske službe) i Nadbiskupski dom.
 |
| Začelje Katedrale Sv. Petra |
Odmah pored Nadbiskupskog doma, sjedišta đakovačko-osiječke nadbiskupije, nalazi se i veliki Strossmayerov park. Park je nastao u 19. vijeku i važi za pluća grada, a na otvorenom amfiteatru se za lijepog vremena održavaju kulturne manifestacije. Đakovo je domaćin brojnim događajima kao što su Silvestarske noći, Đakovački vezovi, Ivanjski krijesovi, Đakovački rezovi i sl.
 |
| Strossmayerov park u Đakovu |
Ranije sam veoma često pravio propuste, zaboravljajući da razgledam znamenite građevine i katedrale sa stražnje strane, ali sam u međuvremenu naučio da se neki od najljepših detalja nalaze baš tamo. Tako sam otkrio i malo, uređeno dvorište iza đakovačke katedrale, gdje se u sjeni drveća možete sakriti i čitati knjigu na klupi ili se jednostavno prepustiti uživanju u suncu. Doduše, nisam siguran da li je ovo mjesto baš otvoreno za javnost, ali me niko nije opomenuo da ne smijem biti tu. Uz katedralu se nalazi i Spomen-muzej biskupa Josipa Juraja Strossmayera.
 |
| Skulptura Luke Botića na đakovačkom korzou |
Na Strossmayerov trg se nadovezuje gradski korzo, na čijem se pročelju smjestila bronzana skulptura Luke Botića, hrvatskog književnika koji je jedno vrijeme svog života proveo u Strossmayerovoj službi na dvoru u Đakovu, ali je dobio otkaz nakon što je odbio prisegnuti na vjernost caru. Duž korzoa se nalaze brojni kafići, slastičarne i trgovine, a ja sam u jednoj uspio čak pronaći i suvenire sa motivima grada. Ono što me je posebno oduševilo u gradu jeste količina cvijetnih gredica, koje su u vrijeme moje posjete uglavnom činili raznobojni tulipani.
 |
| Đakovačka katedrala, korzo i gradska vijećnica |
S druge strane šetališta smjestile su se Gradska vijećnica i Župna crkva Svih Svetih, koja krije interesantnu pozadinu. Važi za najstariju crkvu u Đakovu, čija je istorija pomalo nejasna, budući da se prema nekim zapisima spominje kao Crkva Svetog Lovre (14. vijek), koja je tokom osmanske vladavine pretvorena u džamiju, dok je prema drugim izvorima džamija podignuta na mjestu spomenute crkve.
 |
| Župna Crkva Svih Svetih u Đakovu |
Ono što je nedvojbeno jeste da je današnja crkva nekada bila džamija, što je evidentno po elementima turske gradnje izraženim ponajviše na kupoli i prozorima crkve. Crkva je 1884. godine oslikana po nacrtima slikara Ljudevita Seitza, a današnji oblik je dobila nakon rekonstrukcije iz 1989., u kojoj su se pokušale sačuvati istorijske promjene ove građevine. Zanimljiva kombinacija elemenata islama i hrišćanstva podsjetila me je i na džamiju Kasim Paše u Pečuhu.
 |
| Unutrašnjost Crkve Svih Svetih sa elementima nekadašnje džamije |
Crkva Svih Svetih se nalazi na kružnom toku iz kojeg se pruža nekoliko ulica, od kojih će vas jedna odvesti do muzeja Đakovštine, smještenog u zgradi bivšeg kotara, izgrađenoj potkraj 19. vijeka. Muzej je zasnovan na etnološkoj, kulturno-istorijskoj i arheološkoj zbirci, a povremeno se u njemu održavaju i gostujuće izložbe. S obzirom da vikendom radi skraćeno, nisam bio u prilici da ga posjetim, pa sam se stoga zaputio u drugom pravcu, ka Samostanu Milosrdnih Sestara Sv. Križa. Samostan, u sklopu kojeg se nalazi i Crkva Presvetog Srca Isusova, je najljepši primjer secesije u istočnom dijelu Hrvatske.
 |
| Samostan Milosrdnih Sestara Sv. Križa |
Ovime se otprilike zaokružuje priča o znamenitostima grada, ali preostalo je da spomenem još jedan važan detalj. Pored katedrale, druga atrakcija zbog koje se vrijedi zaputiti u Đakovo jesu ergele lipicanaca. Đakovačka ergela je osnovana još 1506. godine, što je čini jednom od najstarijih u Evropi. Konji lipicanske pasmine se ovdje uzgajaju od početka 19. vijeka. Danas, kao Državna ergela Đakovo, uzgoj i selekciju konja vrši na dvije lokacije. Prva je Pastuharna, smještena u srcu Đakova, a druga je Ivandvor, na izlazu iz grada. U Pastuharni su smješteni pastusi koji se obučavaju za konjičke sportove, jahanje, te vožnju dvoprega i četveroprega. Pastuharna nudi brojne aktivnosti za turiste, o kojima se možete informisati na njihovoj web stranici.
 |
| Državna ergela Đakovo - lokacija Ivandvor |
Budući da vikendom i ona ima skraćeno radno vrijeme, preostalo mi je da se zaputim do Ivandvora, gdje se nalazi matično stado kobila sa podmlatkom koji se tu odgaja do svoje treće godine, kada se muška omad seli na obuku u Pastuharnu. Po dolasku na ergelu, parkirali smo se na mali parking i krenuli u obilazak. Duž ograđenih površina paslo je na desetine konja različitih boja, a oni najodvažniji su se približavali zaštitnoj ogradi kako bi nas znatiželjno posmatrali. Iako je zabranjeno diranje i hranjenje konja, nisam mogao odoliti da barem naslonim ruku na ogradu i pustim konja da je njuška. Morao sam je povući u momentu kad je krenuo da mi brsti dlake sa ruke. Biti u neposrednoj blizini ovako impresivnih životinja za mene je predstavljalo poseban doživljaj i iskustvo saživljavanja sa prirodom.
 |
| Državna ergela lipicanaca Đakovo |
Ukoliko želite pobjeći od svakodnevnog stresa i osjetiti istinski mir, predlažem da posjetite ovo mjesto. Uz ergelu se nalaze i zelene površine sa natkrivenim stolovima gdje možete organizovati piknik, te provesti divno poslijepodne sa porodicom ili dragim ljudima. Apelujem da u odnosu prema životinjama budete pažljivi i nježni, te da ne pravite nagle i ishitrene pokrete, kako ih ne biste isprovocirali. Za uzvrat ćete biti nagrađeni njihovom blizinom i pozitivnom energijom koju emituju. Ako vam se dopao tekst o Đakovu, predlažem da pročitate i putopis iz Varaždina, još jednog hrvatskog gradića koji će vas zasigurno zaintrigirati da ga posjetite.
No comments: