Vodič kroz Bač, Srbija - šta posjetiti?

Iako smo u momentu nastanka ovog putopisa već uveliko na pragu mjeseca juna, iz mog ovogodišnjeg putničkog dosijea stidljivo viri tek nekoliko stranica novih doživljaja. Naletio mi je neki period života kad nisam u mogućnosti bilo šta ozbiljnije da isplaniram i organizujem, nego samo da čekam i iščekujem. Dok se zvijezde nećkaju da li da se poslože ili ne, odlučio sam da iskoristim ovo malo slobodnog vremena kako bih posjetio neka mjesta u okolini.

Pogled na tvrđavu u Baču

Prije nešto manje od godinu dana započeo sam sa obilaskom i upoznavanjem Vojvodine, a kako sam neka od tih mjesta posjetio tokom zime, smatrao sam da ću s proljeća morati na popravni ispit, kako bih ih zaista i doživio na način na koji ona to zaslužuju. Jedna od takvih lokacija je i Bač, varoš smještena na krajnjem zapadu Vojvodine, blizu granice sa Hrvatskom. Udaljen je 62 kilometra od Novog Sada, a tokom jednosatne vožnje se prolazi kroz nepregledne ravnice i nekolicinu naselja kao što su Bački Petrovac, Silbaš, Parage i Ratkovo, u kojima se osim poneke barokne crkve i nema šta za vidjeti.

Donžon kula i ostaci Barbakan kule

Sa nešto više od 5.000 stanovnika Bač se vodi kao gradsko naselje, iako se ja po dolasku tamo nisam mogao oteti utisku da se radi o malo većem i uređenijem selu. Osim jedne višespratne stambene zgrade u centru, nisam prepoznao nijedan drugi urbani element koji bih poistovjetio s gradom. Ukoliko se poput mene zateknete u Baču nedjeljom na plus trideset stepeni, savjetujem vam da se dobro naoružate pićem i hranom jer su sve prodavnice zatvorene, a jedini spas od sigurne dehidracije je benzinska pumpa.

Prilaz Donžon kuli preko jarka

Glavni motiv mog dolaska u Bač bio je obilazak ostataka tamošnje tvrđave iz 14. vijeka, smještene u širokom meandru rijeke Mostonge. Nalazi pokazuju da je Bač bio naseljen još tokom mlađeg kamenog doba, a kroz svoju burnu istoriju bio je predmet osvajanja i naseljavanja brojnih naroda i civilizacija, uključujući Avare, Mongole i Turke. 

Kula kapela, Donžon kula i Kula sa balkonima

Prvi pomeni imena i događaja koji se mogu vezati za ovo naselje sežu do 6. vijeka iz vremena cara Justinijana, dok se prvi pomen koji bi mogao da se odnosi na utvrđeni grad Bač potiče iz 1164. godine, tokom Bizantijsko-ugarskog sukoba. Početak izgradnje grada i širenje kompleksa utvrđenog zamka odvijali su se u periodu od 14. do 16. vijeka, da bi nakon Mohačke bitke 1526. godine počeli da jenjavaju.

Donžon kula u Bačkoj tvrđavi

S obzirom da se do same tvrđave kroz centar može stići samo pješke, odlučili smo se prići joj obilaznim putem i parkirati se pokraj makadamskog puta. Iznad ostataka riječnih rukavaca obraslih trskom i bulkama na vrelini majskog dana ukazala se Bačka tvrđava. Smatra se najstarijom srednjovijekovnom tvrđavom u Vojvodini, a svoj današnji izgled je dobila u periodu između 1338. i 1342. godine, za vrijeme vladavine mađarskog kralja Karla Roberta Anžujskog. Iako se teren na kome nalazi redovno održava, tvrđava je u dosta ruševnom stanju, sa izuzetkom donžon kule koja je nedavno renovirana i daje cijeloj utvrdi pitoreskan izgled.

Pogled na Četvorougaonu kulu sa vrha Donžon kule

Na ulazu u tvrđavu se nalazi barbakan kula, koja je i najmanje očuvana, vjerovatno zbog činjenice da se nalazi najbliže savremenom naselju, što je pogodovalo češćem i lakšem odnošenju građevinskog materijala. Pretpostavlja se da je ulaz u kulu bio povezan pokretnim mostom, ali o tome se danas može samo nagađati. Prošavši kroz savremenu, alternativnu kapiju izgrađenu za potrebe turista, našli smo se s druge strane zidina tvrđave. Dvorište je veoma prostrano, a osim ostataka kula, unutra je smješten i moderan montažni objekat koji istovremeno predstavlja suvenirnicu i biletarnicu gdje možete kupiti suvenir, piće ili ulaznice za donžon kulu.

Eksponati u Donžon kuli

S obzirom da lokalitet ne nudi veliki broj mogućnosti, kupili smo karte (100 dinara po osobi) i zaputili se u kulu. Sagrađena je od opeke sa kamenim detaljima, a osmišljena je kao cjelina koja neko vrijeme može da funkcioniše samostalno. Izvorna kula je sačuvana do visine od 21 metar, dok je rekonstrukcijom krova nadograđena na 33 metra. 

Muzejska postavka unutar Donžon kule

Osim prizemlja, kula ima četiri etaže, od kojih je posljednja u cjelosti rekonstruisana na osnovu analogija i sačuvanih konstruktivnih elemenata. Na svakoj etaži se nalazi mala muzejska postavka u kojoj su predstavljeni nalazi građevinskih elemenata, posuđa i drugih dekorativnih predmeta i alata, kao i informacije o pojedinim dijelovima tvrđave. Čak i ako ste došli na ovo mjesto bez ikakvog predznanja o istoriji tvrđave, moći ćete se kvalitetno informisati na licu mjesta.

Franjevački samostan u Baču (pročelje)

Uske, zavojite stepenice od kamena su nas vodile od jedne do druge etaže, a nakon razgledanja eksponata smo mogli uživati u pogledu sa samog vrha. Pored donžon kule, u okviru tvrđave su vidljivi i manje očuvani ostaci palate, zatim kružne kule, četvorougaone kule, kule sa balkonima, kule kapele. Uprkos prilično lošem stanju, na kuli kapeli su još uvijek vidljivi gotički elementi koji ukazuju na njenu religijsku namjenu. Iako je dan bio strašno topao, odlučio sam da nakon obilaska tvrđave skoknem do centra grada, jer sam prilikom prethodne posjete uočio još nekoliko znamenitosti vrijednih spomena na blogu, pa ih je trebalo pobliže razgledati i uslikati.

Franjevački samostan u Baču (začelje)

Prva takva atrakcija je Franjevački samostan, koji je 1169. godine podigao krstaški red Sv. Groba Jeruzalemskog, posvetivši ga Uznesenju Blažene Djevice Marije. Građen je u kombinaciji kasnog romaničkog i ranog gotičkog stila, a tokom turske okupacije bio je pretvoren u džamiju, tako da se u njegovoj unutrašnjosti i danas može vidjeti očuvan mihrab. 

Katolička crkva Sv. Pavla u Baču

2011. godine je u crkvi otkrivena freska iz 12. vijeka, što je svrstava u red najstarijih u cijeloj Srbiji. Budući da sam samostan zatekao zaključanim, nisam bio u mogućnosti da razgledam njegovu unutrašnjost. Na ulazu stoji obavještenje da su sve samostanske umjetnine izmještene van Bača, tako da posjetioci mogu vidjeti samo ostatke fresaka, orgulje i arhitektonske dekorativne elemente.

Samostan časnih sestara Naše Gospe u Baču

Nešto dalje niz ulicu naišao sam na jednostavan gradski park na čijem se kraju nalazi katolička Crkva Sv. Pavla iz 18. vijeka, sagrađena u baroknom stilu. Jednostavnog je izgleda, a jedini dekorativni elementi su dvije ogromne vaze/urne smještene u udubljenjima na pročelju dotrajale fasade. Uz crkvu je u 19. vijeku dozidan i katolički samostan časnih sestara Naše Gospe u Baču. U samostanu se čuva portret kardinala Ljudevita Hajnolda u crvenoj kardinalskoj odjeći, autora Ločingera.

Ostaci turskog kupatila u Baču

U istoj ulici se nalaze i ostaci turskog kupatila – hamama, kao jedine građevine islamske kulture ovog tipa u Vojvodini. Hamam je sagrađen u periodu nakon Mohačke bitke 1529. godine, kada su Turci okupirali ove krajeve i pretvorili Bač u kadiluk Segedinskog sandžaka. U Baču je krajem 16. vijeka živjelo 400 muslimanskih i svega 15 hrišćanskih porodica. Hamam je imao šest prostorija: za poslugu, šadrvan – čekaonicu, halvate – prostoriju za kupanje u pari, haznu – rezervoar za vodu i đulhan – ložionicu. Danas su sačuvani zidovi i nekoliko prostorija, te još uvijek vidljivi ostaci keramičkih cijevi koje su služile za razvođenje tople i hladne vode.

Vodeni kanal Dunav-Tisa-Dunav

Kroz Bač protiče i vodeni kanal koji je dio sistema za navodnjavanje Dunav-Tisa-Dunav, dijeleći tvrđavu od novog dijela grada. Dok sam prelazio most koji spaja novi dio naselja sa tvrđavom uočio sam da je dobar dio površine obrastao vodenim biljkama sa kojih je dopiralo kreketanje stotina žaba. S druge strane mosta nalazi se kapija koja je pripadala Bačkoj tvrđavi, a danas stoji usamljena i kroz nju prolaze uglavnom stanovnici istoimene ulice. Osim nekih tridesetak kuća, ovdje se nalazi i katoličko svetište Kalvarija. Na malom proplanku tik uz ulaznu kapiju nalazi se 14 stajanki koje simbolišu događaje, odnosno muke na Isusovom putu ka raspeću. Na najvišoj tački kalvarije smješten je podijum sa tri drvena krsta, odakle se pruža lijep pogled na Bač.

Nekadašnja ulazna kapija u tvrđavu

U Baču i okolini postoji i nekoliko kuća sa etnografskim postavkama, koje nisam obilazio, ali ih svakako treba spomenuti za one koji su ljubitelji ovakvih izložbi. Među njima se ističu etno kuća „Didina kuća“, etno muzej „Kolevka Bačke“, te etno kuća „Jan Čapela“, etno galerija „Duga“ i zavičajna postavka u obližnjem selu po imenu Selenča. Bač je bio i sjedište prve apoteke u Vojvodini, a kuća u kojoj se ona nalazila postoji i dalje. Oko 12 kilometara od Bača se nalazi i manastir Bođani, koji je na ovom mjestu ustanovljen još u 15. vijeku, a iako je kroz istoriju više puta spaljivan i ponovo građen, danas čuva vrijednu postavku umjetnina, koje datiraju uglavnom iz 18. vijeka.

Jedna od starih kuća u Baču

Ukoliko želite negdje da otputujete, a ograničeni ste vremenom i budžetom, Bač je idealno mjesto za jednodnevni izlet, jer će vam omogućiti da se na nekoliko sati izgubite u vremeplovu, koji će vas provesti kroz vijekove burne istorije ovog kraja. Nadam se da će vam ovaj tekst biti od koristi, a ono što nisam uspio da vam dočaram riječima prepustiću fotografijama da govore umjesto mene. Kako vam se čini Bač? Ostavite svoje utiske u komentarima.