Praga distrikt i zoološki vrt Varšava - šta vidjeti?
Nakon detaljnog obilaska ključnih
znamenitosti Varšave, došlo je vrijeme da se uputim i u manje atraktivne
dijelove grada, koji takođe sadrže zanimljivosti vrijedne pomena. Tako je na
red došao i distrikt Praga, smješten na istočnoj obali rijeke Visle. Praga
distrikt je dugo vremena bio samostalan grad, prvenstveno zbog nemogućnosti
kopnenog povezivanja sa ostatkom Varšave. Pokušaji da se napravi stalni most
koji bi spojio dvije obale urodili su plodom tek u 18. vijeku.
S obzirom da sam taj danas obilazio Stari i Novi grad, odlučio sam usput posjetiti i Pragu. Spustio sam se podzemnim stepenicama u blizini crkve Sv. Ane na Trgu Zamak i našao se na glavnoj saobraćajnici koja vodi ka Pragi. S druge strane ceste se nalazi autobuska stanica, a do odredišta možete stići čak i pješke, jer nije mnogo daleko. Dovoljno je preći most Slasko-Dabrowski i tamo ste. Ja sam se odlučio za autobuski prevoz, budući da sam prije toga prešao pješke veliki dio puta i bio sam umoran. Imao sam taj maler da prvi put nisam kupio autobusku kartu, jer je trebalo da se vozim samo jednu stanicu. U autobusu me je dočekala kontrola, jedina koju sam vidio tokom boravka u Varšavi i kaznila me sa 160 zlota naknade (oko 40 eura). Iako kratka dionica, to mi je bila najduža i najskuplja kopnena vožnja ikada.
Izašavši iz autobusa u ne baš
sjajnom raspoloženju, naletio sam na pravoslavnu bogomolju, Crkvu Svete Marije
Magdalene. Razvoj Prage i generalno Varšave u 19. vijeku doveo je do
naseljavanja hiljada ljudi u ovo područje. Među pridošlicama su dominirali Rusi,
što objašnjava potrebu gradnje pravoslavne crkve u ovom dijelu grada. Ovo je
bila prva nezavisna pravoslavna crkva u Varšavi, za razliku od ostalih
pravoslavnih crkava koje nisu imale prepoznatljiva obilježja tj. bile su
smještene u objektima prvobitno drugačije namjene poput rimokatoličkih crkava.
Nakon proglašenja nezavisnosti
Poljske od Rusije odlučeno je da se većina pravoslavnih crkava u Varšavi uništi
ili im se promijeni namjena. Iako je bilo u planu da se i ova crkva poruši,
gradsko vijeće je odustalo od te odluke. 1928. je u podrumu crkve sagrađena
kapela u kojoj je smješten dio spašene opreme iz uništene katedrale Aleksandar
Nevski. Za razliku od većine drugih crkava, nije pretrpjela značajnu štetu u
Drugom svjetskom ratu, iako su pričinjene određene materijalne štete. Nacisti
ne bi bili nacisti da nisu barem skinuli zvona kako bi ih iskoristili za
pravljenje raketa. Na njihovu žalost, ispostavilo se da zvona nisu pogodna za
topljenje, tako da su na kraju završila izlomljena i odbačena.
Crkva Sv. Mihaela i Florijana |
Nakon obilaska unutrašnjosti
crkve nastavljam dalje. Sljedeća značajna atrakcija je Katedrala Svetog
Florijana (službeno poznata kao Katedrala Svetog arhanđela Mihaela i Svetog
Florijana). Sa svojim 75 metara visokim tornjevima, ova katolička katedrala
dominira Praga distriktom i predstavlja vid protesta protiv ruske dominacije
nad Poljskom.
Crkva je prvobitno izgrađena u
periodu 1897-1904., da bi u Drugom svjetskom ratu bila uništena i ponovo
izgrađena u periodu 1952-1972. Sagrađena je u neogotičkom stilu, sa dva tornja
čiji su vrhovi presvučeni bronzom. Iznad ulaza se nalazi mozaik koji prikazuje
Isusa Hrista i amblem Kazimira Romaniuka, prvog biskupa Varšave-Prage.
Enterijer je ukrašen crvenom ciglom i bijelom žbukom.
Ispred katedrale se nalazi
spomenik posvećen svešteniku i kapelanu poljske armije, imena Ignacy Skorupka,
koji je umro u bici za Varšavu. Nakon obilaska crkve, prelazim cestu jer se
odmah prekoputa nalaze Praski park i Zoološki vrt. Praga park je osnovan između
1865. i 1871. godine.
Park nije spektakularan kao neki
drugi parkovi u Varšavi, ali je svejedno prijatan za šetnju. U centru parka se
nalazi ogromna modernistička skulptura žirafe. Osim raznovrsnog drveća i drugog
rastinja, te poneke klupe za odmor, park nema nekih posebnih dodatnih sadržaja.
Na Praski park se nadovezuje Zoološki
vrt na čijem ulazu se nalazi tabla sa ispisanim cjenovnikom ulaznica. Već sam u
ranijim postovima pisao o tome da se cijene ulaznica u većini varšavskih
atrakcija razlikuju u zavisnosti da li je zimska ili ljetna sezona, pa je tako
i ovdje slučaj. Cjenovnik sam uslikao, pa se o cijenama ulaznica možete
informisati na osnovu priložene slike.
Cijene ulaznica u Zoološkom vrtu u Varšavi |
Plan zoološkog vrta (samo na poljskom) |
Prije nego što započnem turu kroz
Zoološki vrt, želim da vas upoznam sa njegovim istorijatom. Osnovan je 1928.
godine i u to vrijeme je pokrivao svega 12 hektara zemljišta, dok sada zauzima
40 hektara. 30-ih godina 20. vijeka park se intenzivno razvijao i sagrađeni su
brojni sadržaji za egzotične životinje – kuća majmuna, kuća nilskih konja, kuća
slonova, kuća žirafa i bazen za foke. Najveći uspjeh je bio rođenje ženke
indijskog slona po imenu Tuzinka 1937. Bio je to dvanaesti slon u svijetu rođen
u zatočeništvu i do sada jedini u Poljskoj. 1939. godine teren zoološkog je
povećan na 32 hektara, čineći ovaj zoološki vrt najvećim u Evropi. Septembra
iste godine, u vrijeme najvećeg prosperiteta, varšavski zoološki vrt prestaje
da postoji.
Kao posljedica bombardovanja
tokom opsade Varšave, dio parka je uništen, a mnoge životinje su uginule.
Najopasnije životinje su ustrijeljene na zapovijed vlasti. Neke od životinja su
puštene na slobodu, a najvrijedniji primjerci, uključujući Tuzinku, su odvedeni
u Njemačku. Njihova kasnija sudbina nije poznata.
Za razliku od ostalih zooloških
vrtova u kojima sam bio, ovaj je dosta prostraniji i kavezi su dosta raštrkani,
tako da zapravo više podsjeća na kombinaciju parka i zoološkog vrta, jer ima
dosta zelenih površina i drveća. Već negdje na početku mog obilaska počela je
padati kiša, tako da mi nije preostalo ništa drugo nego da se sklonim u paviljon
sa egzotičnim pticama i detaljno ga razgledam u narednih 20-ak minuta.
Nakon što je kiša prestala,
nastavio sam obilazak. Sljedeća je na redu bila kuća majmuna, gdje su bile
smještene čimpanze i gorile. Ovaj odjeljak mi je bio poprilično tužan jer su mi
životinje djelovale nesretno. Mislim da se čovjekolike majmune ne bi trebalo
držati u zoološkim vrtovima osim u slučaju da im se obezbjede uslovi istovjetni
njihovom prirodnom staništu.
Za razliku od majmuna, neke druge
životinje poput slonova i žirafa imaju nešto više prostora za sebe. Lav je
nadmeno ležao na uzvišenju posmatrajući turiste sa prezirom. To je taj
kraljevski stav. Vjeverice su jedne od rijetkih životinja koje su u zoološki
stigle svojevoljno i isto tako trčkaraju po parku u potrazi za hranom.
U jednom od narednih paviljona se
nalazi akvarijum sa morskim psom i još nekolicinom tropskih riba, dok se u
susjednoj prostoriji nalazi ogroman bazen sa staklenim zidom u kome su
smješteni nilski konji. Veoma ih je interesantno posmatrati kako plivaju, ali
nažalost zbog gužve i njihove brzine i nepredvidivosti, nisam uspio da
zabilježim momenat kada se približe staklu.
Kao i svaki zoološki vrt, i ovaj
varšavski ima zebre, nosoroge (ima i mladunče) i veliki broj različitih ptica.
Vidio sam kako neki turisti miluju bizona koji je proturio glavu preko kamenog
zida, pa nisam mogao odoliti da to i sam ne učinim, iako svako sa zdravim
razumom ne bi trebalo da pruža ruke životinjama u zoološkom vrtu. Međutim, vodio
sam se logikom da bi ga bolje ogradili da je opasan za posjetioce.
Neko vrijeme sam proveo
uzaludno tražeći paviljon sa zmijama koji je bio nacrtan na ploči sa
putokazima, ali ih nisam mogao naći. Na kraju se ispostavilo da se nalazi na
spratu paviljona sa insektima. Moram priznati da sam bio pomalo
razočaran što imaju samo pet vrsta zmija.
U nastavku ture sam obišao
merkate, pingvine i foke koje su ljenčarile u bari. Posjetu sam završio još
jedanput zastavši pokraj kaveza sa pavijanima koji su neumorno trčali gore dole
u kolonama, i bili znatno zaigraniji od gorila i čimpanzi. Pored ovih sadržaja,
možete prisustvovati i hranjenju pojedinih životinja poput pingvina, morskog
psa, nilskih konja i gibona koje se održava određenim danima u tačno propisano
vrijeme. Više informacija o tome možete pronaći na web stranici zoološkog vrta.
Po završetku obilaska vrta,
odlučujem se još malo prošetati Praga distriktom i razgledati neke od
znamenitosti, iako su noge već opasno počele da me bole. Praga distrikt je
nakon Drugog svjetskog rata doživio svojevrsnu renesansu, kada se veliki broj
umjetnika uselio u napuštene fabrike, dajući ovom dijelu grada svoj jedinstveni
pečat.
Jedna od egzotičnih ptica u Zoološkom |
Spomenik muzičarima Prage |
Iza Katedrale Sv. Florijana
nalazi se zanimljiv spomenik postavljen 2006. godine koji predstavlja ulični
folk bend sastavljen od svirača violine, bendža, harmonike, bubnja i gitare iz
vremena kada su muzičari iz Prage lutali varšavskim četvrtima.
Iako sam imao u planu da posjetim
Crkvu Gospe od Loreta (polj. Kosciol Matki Bozej Loretanskiej), Baziliku Sv.
Srca Isusova i staru destileriju votke, na kraju sam odustao jer je već bilo
kasno. Posjetu sam završio obilaskom zgrade bivšeg jevrejskog kupatila. Mala
zgrada od crvene cigle je sagrađena između 1910. i 1913. godine i izvorno je
služila kao jevrejsko ritualno kupatilo. Prije Sabata (subota) i važnih
vjerskih praznika, Jevreji su se čistili od duhovnih nečistoća u ovom posebnom
bazenu. Nakon rata, mnoge institucije su bile smještene u zgradi, počevši od
Kancelarije centralnog komiteta poljskih Jevreja i Multikulturalne srednje
škole. Tokom renoviranja 2009., u dvorištu zgrade je pronađen savršeno očuvan
bazen, koji se koristio kao spremnik za kišnicu. Iza zgrade se nalazi mali trg,
na kome je do 1961. godine bila smještena praška sinagoga. Po instrukcijama
tadašnjih vlasti hram je uništen, a ruševine su pretvorene u mali brežuljak
pored kojeg je izgrađeno dječije igralište.
Ukoliko budete imali vremena,
možete posjetiti i plažu na Visli, Crkvu Gospe od Loreta koja je najstarija
crkva u Pragi, muzej svijetlećih reklama ili gradski stadion. Ja se ipak
odlučujem vratiti pješke na drugu obalu Visle, uživajući u pogledu na Varšavu
iz druge perspektive.
Neverovatno kako vi podrobno opisujete mal'ne sve detalje. Uz to, znalački, čak profesionalno i vrlo zanimljivo.
ReplyDeleteTrudim se koliko mogu da što cjelovitije i slikovitije prikažem mjesta koja sam posjetio, kako bih pomogao drugima ili ih podstaknuo da se zapute na tu destinaciju. Nadam se da mi polazi za rukom da budem dovoljno informativan, a da pri tome ne gušim previše.
Delete