Nakon višesatnog boravka u Sigišoari, o
čemu sam pisao u prethodnom postu, nastavili smo put prema Pojani Brašov. Po
dolasku tamo, smjestili smo se u hotel Rina Tirol, a za one koji su to željeli
organizovan je večernji odlazak u Brašov. Društvo i ja smo bili zaista umorni,
tako da smo odustali od te ideje i umjesto toga ostali u hotelu. To se pokazalo
kao dobra ideja, jer smo mogli da uživamo u ogromnom jacuzziju i finskoj sauni
bez smetnje ostalih.
 |
| Zamak Bran |
Problem se javio kada nas je obuzela glad, jer hotelska kuhinja
nije radila tako kasno, a nisu imali šta da nam ponude. S obzirom da je Pojana
Brašov planinsko odmaralište, potraga za trgovinom bi bila krajnje uzaludna,
pošto biste prije naletjeli na medvjeda nego li na prodavnicu mješovite robe.
 |
| Pejzaž Pojane Brašov |
Sutradan ujutro je zakazan izlet u Brašov,
ali sam prije toga iskoristio priliku da prošetam Pojanom Brašov. Svuda naokolo
su ogromna borova stabla i fascinantna priroda, tako da čovjek ne može da se
osjeća loše u takvom ambijentu. Bilo mi je neizmjerno žao što nisam imao više
vremena za šetnju i rado bih se vratio na ovo mjesto u proljeće ili ljeto, jer
je izvrsno za opuštanje i bijeg od stvarnosti.
 |
| Pogled na Karpate na putu za Bran |
Prije obilaska Brašova, u planu je bila
posjeta zamku Bran, koji se za potrebe turizma često naziva dvorac grofa Drakule,
iako nije dokazano da je on tu ikada boravio. Međutim, budući da zamak
zloglasnog grofa Drakule iz romana Brema Stokera podsjeća na Bran, Rumuni su to
odlučili iskoristiti u marketinške svrhe.
 |
| Zamak Bran, poznat i kao "Drakulin dvorac" |
 |
| Ulaz u zamak |
Zamak je smješten u blizini Brašova, na
granici rumunskih pokrajina Transilvanije i Vlaške. Prvi dokumentovani zapisi o
zamku potiču iz 14. vijeka, a u 15. vijeku je korišten kao zaštita od osmanskih
napada. Što se tiče arhitekture zamka, ona je zasnovana na masivnim gotskim
elementima konstrukcije. Nepravilan oblik citadele je posljedica konfiguracije
terena na kojem je zamak izgrađen. Zamak je izgrađen uglavnom od kamena, cigle
i drveta.
 |
| Kula zamka |
 |
| Unutrašnje dvorište zamka |
1920. godine, zamak je postao kraljevska
rezidencija i omiljeno odmaralište kraljice Marije. Zamak je naslijedila njena
kćerka Ileana, koja je tamo osnovala bolnicu za vrijeme II svjetskog rata. Tokom
komunističkog režima, zamak je oduzet kraljevakoj porodici. 2005. godine,
rumunska vlada je donijela poseban zakon koji dopušta povrat imovine koja je
ilegalno oduzeta, tako da je Dominic von Habsburg, sin i nasljednik princeze
Ileane dobio pravo na povrat zamka. On je 2009. godine otvorio obnovljeni zamak
za posjete, učinvši Bran prvim privatnim muzejom u državi.
 |
| Eksponati u muzeju zamka Bran |
 |
| Zamak iz drugačije perspektive |
U zamku su izložene postavke umjetničkih
predmeta, narodne radinosti i namještaja iz kolekcije kraljice Marije od
Edinburga. Pod brdom na kome je smješten zamak, tokom cijele godine se održava
vašar tradicionalne rumunske narodne radinosti, gdje možete kupiti različite
suvenire ili nešto pojesti i popiti. Ja sam odlučio uživati u izvrsnom bezalkoholnom
koktelu od višnje. Inače, cijene u Rumuniji su sasvim prihvatljive, a njihova
nacionalna valuta LEI (ne koriste euro) ima jedne od najljepših novčanica koje
sam vidio. Papir je gladak, lijepo oslikan i ima iskružene elemente prekrivene
providnom folijom.
 |
| Pogled iz unutrašnjeg dvorišta |
 |
| Eksponati iz zamka |
Nakon zamka Bran, vraćamo se u autobus i
nastavljamo prema Brašovu. Brašov je po broju stanovnika sedmi grad u Rumuniji i
administrativni centar Brašovskog okruga. Okružen je Južnim Karpatima i pripada
Transilvaniji. U Rumuniji je popularno da se na brdima iznad gradova postavi
ime grada, po uzoru na Hollywood. Ni Brašov nije izuzetak.
 |
| Neološka sinagoga u Brašovu |
Stari dio Brašova je prelijep, sa
fascinantnom i pitomom arhitekturom. Jedno od prvih mjesta do koga stižemo
jeste neološka sinagoga. Prvi Jevreji su se u Brašovu nastanili 1807. godine
nakon pristanka gradskog vijeća. Njihov broj je 1890. godine iznosio 769, a do
kraja 20. vijeka populacija je narasla na oko 6000. Tokom svjetskih ratova,
Jeverji su bili sigurni u Brašovu, u smislu da ih se nije slalo u logore smrti,
ali su s druge strane mnogi od njih su bili prezreni, isključeni iz privrednog
života, djeca su izbačena iz škole, a sinagoga je opljačkana. Trobrodna sinagoga
u Crnoj ulici izgrađena 1901. godine u španskom stilu, renovirana je na svoju
stogodišnjicu postojanja.
 |
| Crna crkva i uska uličica Strada Sforii |
Nastavljamo šetnju prema Crnoj crkvi, a
usput nailazimo na ulicu Strada Sforii, za koju Rumuni tvrde da je najuža ulica
na svijetu. Jeste, ali malo sutra. Ja znam za najmanje tri ovakva prolaza u
svom gradu. Ali, dobro, navikli smo da Rumuni prave atrakcije od ničega.
 |
| Crna crkva/Biserica Neagra |
Crna crkva ili kako je Rumuni nazivaju
Biserica Neagra je najveća protestantska crkva u Rumuniji, a krasi je i epitet
najveće gotičke crkve između Beča i Istanbula. Izvorno se radilo o rimokatoličkoj
crkvi Djevice Marije, čija je gradnja završena u 15. vijeku. Jedna od legendi
vezanih za crkvu govori da je njemačko dijete uznemiravalo bugarske graditelje
ili im je reklo da je jedan od zidova nakrivljen, nakon čega je iznervirani
radnik gurnuo dijete sa crkvenog tornja i sakrio njegovo tijelo u crkvi da bi
prikrio svoj zločin.
 |
| Detalji sa Crne crkve |
Katoličke službe su kasnije zamijenjene
luteranskim, tokom protestantske reformacije. Građevina je djelimično uništena
tokom velikog požara koji su prouzrokovale habsburške snage u aprilu 1689.,
nakon čega je dobila svoju karakterističnu boju i naziv Crna crkva.
 |
| Pogled na Crnu crkvu sa vidikovca |
Crkva raspolaže sa šest tona teškim
zvonom, najvećim u Rumuniji, kao i sa impresivnim orguljama sa 4,000 cijevi, te
zbirkom tepiha iz Anadolije koje su donirali transilvanijski saksonski trgovci.
Najstarija skulptura u crkvi jeste gotovo propala bista Ivana Krstitelja.
Biserica Neagra je danas simbol Brašova, a muzej je otvoren za posjetioce.
Luteranska služba se obavlja svake subote za malu zajednicu Nijemaca u gradu.
 |
| Vijećnica na glavnom trgu |
 |
| Prodaja cvijeća na glavnom trgu |
Od crkve stižemo do centralnog gradskog
trga, poznatog kao Trg vijeća (rum. Piata Sfatului). Trg ima bogatu istoriju, a
nekada je tu bio postavljen i stub srama koji se koristio za javno
ponižavanje i mučenje. Na njemu su kažnjavane vještice, ali je odrubljena i
glava poglavaru obućarskog ceha Stefanu Steinertu, koji se usprotivio ulasku
austrijske vojske u Brašov. Najznačajnija građevina na trgu je Vijećnica,
sagrađena 1420. godine.
 |
| Izložba starih automobila |
Zgrade oko trga su izgrađene u različitim
stilovima, ali su ipak uspjele da se stope u kompaktnu i vizuelnu cjelinu. Za
vrijeme naše posjete pokraj trga se održavala parada oldtajmera, pa smo mogli
vidjeti čitavu kolonu starih vozila, koja su njihovi vlasnici uglancali posebno
za ovu priliku.
 |
| Pravoslavna katedrala na glavnom trgu |
Na trgu se između trgovačkih kuća,
smjestila i pravoslavna katedrala, izgrađena 1896. godine u bizantskom stilu.
Svake subote, ovdje se održavaju vjenčanja, gdje mladoženje i nevjeste čekaju u
redu na vjenčanje, pazeći da se ne pogledaju jer to navodno znači lošu sreću.
Crkva je vrijedna posjete zbog svojih fresaka i dekoracija, ali sam ja nažalost
propustio da vidim njenu unutrašnjost.
 |
| Bijela kula (Turnul Alb) |
Iduće mjesto koje smo obišli jeste Crna
kula sa koje se pruža prelijep pogled na Crnu crkvu i staro gradsko jezgro.
Odatle krećemo prema Bijeloj kuli (rum. Turnul Alb), izgrađenoj potkraj 15.
vijeka na vrhu stijene. Naziv je dobila po fasadi okrečenoj u bijelo. Kula je
visoka između 18 i 20 metara, u zavisnosti od terena na kome je građena. Na vrhu
se nalazi bastion sa koga je na neprijatelje lansirana kiša kamenja, koje se i
danas nalazi na bočnim zidovima. Vrata kule su postavljena tako visoko da su
neophodne ljestve kako bi se unutra ušlo. Pretrpjela je značajnu štetu u požaru
u kome je stradala i Crna crkva, a tokom vremena je više puta obnavljana.
 |
| Pogled na Brašov iz žičare |
Obišavši krug, vratili smo se nazad na
trg, gdje smo dobili nešto slobodnog vremena za samostalno razgledanje. Nakon
odmora uz pizzu i coca-colu u jednom od restorana u centru grada, odlučili smo
se odvesti žičarom na brdo iznad grada, kako bismo mogli panoramski posmatrati
Brašov. Žičara ima ograničeno radno vrijeme, a mi smo nekako došli pred
zatvaranje, tako da nismo mogli provesti mnogo vremena uživajući u pogledu na
Brašov.
 |
| Poarta Ecaterinei |
Opis Brašova bih završio pomenom još nekih
atrakcija ovog grada koje sam vidio. To su Katarinina kapija (rum. Poarta
Ecaterinei) iz 1559. godine, sagrađena u svrhu odbrane grada. Riječ je o
jedinoj preživjeloj kapiji iz srednjovjekovnog perioda. Zapravo samo je njena
centralna kula dio izvorne građevine. Četiri mala tornja, kao i kod kule u
Sigišoari, svjedoče sudskoj autonomiji grada i pravu na izvršenje smrtne
presude. Odmah pored Katarinine kapije, nalazi se i kapija Schei iz 1827/8.
godine, koja ima izgled standardne trijumfalne kapije.
 |
| Crkva Svetog Nikole |
Brašov je grad u kome možete da vidite
mnogo toga, ali ja sam nažalost zbog ograničenja koja nameće putovanje sa
agencijom bio uskraćen da vidim neke od prelijepih građevina kao što su Crkva
Svetog Nikole, pravoslavna crkva Groaveri, Palata pravde i druge. Nadam se da
sam vam uspio barem djelimično prenijeti atmosferu ovog pitomog
rumunskog grada i podstaći vas da razmislite o Rumuniji kao svojoj sljedećoj destinaciji.
No comments: