Vodič kroz Šikloš, Mađarska - šta posjetiti?

Vikend koji sam početkom novembra proveo u Pečuhu je toliko pozitivno djelovao na mene, da sam samo dvije sedmice nakon toga odlučio da se ponovo otisnem tamo i uživam prije nego što dosadne kiše ozvaniče kraj putničke sezone. U svjetlu nedavnih događaja u Parizu, na hrvatsko-mađarskoj granici nas je dočekalo najmanje 5-6 policajaca, postrojivši se pored automobila. Cijela situacija je bila negdje na pola puta između zastrašujuće i komične, a nakon manje gnjavaže su konstatovali da nam se zadnja tablica na vozilu ne vidi dobro i da treba da se vratimo u Hrvatsku da je namjestimo pa da se ponovo vratimo. Odvezli smo se par stotina metara nazad i uradivši ono što su nam naložili, uspjeli preći granicu.

Malkoč-begova džamija

Kada smo bili već nadomak Pečuha, sa lijeve strane puta nam se na jednom proplanku ukazao zamak Šikloš. Budući da smo Pečuh već obišli do detalja, odlučili smo skrenuti s rute i razgledati pobliže zamak. Dovezli smo se u gradić Šikloš, za koji se doduše više može reći da je malo veće selo i našli parking iza gradske kuće. 

Gradska kuća

Budući da smo neplanski svratili ovdje, mogao sam da vidim samo ono što mi se usput ukazivalo pored puta. Nažalost, do detaljnijih informacija o nekim od zanimljivih građevina, kao što je gradska kuća, nisam došao. Šikloš je takođe poznat i po svom kupalištu, ali budući da ga nisam posjetio, ne mogu vam prenijeti svoja iskustva što se toga tiče.

Srpska pravoslavna crkva i spomenik revoluciji

Nedaleko od gradske kuće smještena je Malkoč-begova džamija, izgrađena u 16. vijeku od strane istoimenog turskog vođe tokom otomanske okupacije. U 17. vijeku, džamija je još uvijek bila netaknuta, ali u nadolazećim vijekovima minaret je srušen, a sama džamija je prošla kroz nekoliko preuređenja. Početkom 90-ih godina džamija je prošla kroz opsežnu rekonstrukciju, a iako je restauracija završena 1994. godine, objekat je 1993. godine dobio nagradu Europa Nostra za očuvanje kulturnog naslijeđa.

Crkva Sv. Trojstva

U nesporednoj blizini džamije sam opazio i srpsku pravoslavnu crkvu. Sagrađena je krajem 18. vijeka u čast Svetog Dimitrija, a oslikao ju je zograf Hristofor Žefarović 1739-1740. godine. Na malom trgu ispred crkve podignut je spomenik u čast trojice revolucionara koji su se 1848. godine borili u ratu za nezavisnost, a to su Kossuth, Petofi i Tancsics. 

Zanimljiv kip ugrađen u jednu od zgrada

Onaj ko je bio u Budimpešti imao je već priliku da vidi spomenik podignut u čast Lajosa Kossutha, mađarskog političara i pravnika koji je 1849. vršio dužnost predsjednika, iza zgrade mađarskog parlamenta. Tanacsis Mihaly je bio mađarski pisac i novinar, a Petofi Sandor jedan od najistaknutijih pjesnika Mađarske i sva trojica su imala značajnu ulogu u revoluciji.

Pogled na zamak iz podnožja brda

Odlučujem se za šetnju prema šikloškom zamku, usput razgledajući malobrojne znamenitosti grada. Nailazim na parohijsku Crkvu Svetog Trojstva, koja se prvi put spominje u zapisima iz 1333. godine. Kasnije je, vjerovatno zbog problema u konstrukciji, srušena, a dva temeljna kamena su ugrađena u osnovu nove crkve.

Barbakan koji predstavlja ulaz u zamak

Tokom turske vladavine, crkva nije imala izvornu namjenu. Nakon turske okupacije Bosne 1687. godine, franjevački monasi koji su izbjegli su se nastanili u Šiklošu. Crkva je od tog perioda pa do danas doživjela više rekonstrukcija, a i danas se u njoj mogu vidjeti oltari poput onog Sv. Antonija i Sv. Franje, koji datiraju iz 18. vijeka. Zahvaljujući freskama koje su otkrivene 1985. godine, ova crkva je postala najznačajnija mađarska crkva sa gotičkim freskama.

Bedemi zamka

Moje krajnje i najvažnije odredište, zbog kojeg sam i svratio u Šikloš je svakako zamak. Veoma ga je jednostavno naći jer je vidljiv sa svih strana, a nemate ni mnogo mogućnosti da zalutate. Ulaznice  se kupuju u podzemnoj prostoriji smještenoj nadomak ulazu u zamak. Tu se istvoremeno nalaze i mali kafe, kao i suvenirnica gdje možete kupiti neku uspomenu na posjetu Šiklošu. 

Pogled na zamak i bedeme

Radno vrijeme zamka je od 09:00-18:00h u ljetnom periodu (april-oktobar), odnosno 10:00-16:00h u zimskom periodu (novembar-mart). Cijena ulaznice za odrasle je 1500 HUF, za studente 750 HUF i djecu 700 HUF. Pošto nisam tako davno izašao iz studentskih klupa, ja se još uvijek vadim na studentsku, pa gdje prođe. Ovdje mi, kao i u Pečuhu (izuzev Zsolnay muzeja), nisu tražili nikakve isprave, tako da sam bez problema uzeo studentsku, a za razliku cijene sam pazario i suvenire.

Jedna od kula zamka

Iako izvorni temelji dvorca datiraju još iz 1249. godine, ono što sada možete vidjeti je barokni zamak iz 18. vijeka, okružen zidinama i bastionima iz 15. vijeka. Ulaz u zamak čini barbakan od crvene cigle, sa puškarnicom i osmatračnicom na vrhu. Njime se ujedno stiže i do muzeja, smještenog u južnom krilu zamka.

Unutrašnje dvorište zamka

Odlučio sam prije ulaska u sam zamak napraviti kratku turu oko samog zdanja i uživati u prelijepim jesenskim bojama okolnog drveća. Inače nisam ljubitelj jeseni, ali pošto je vrijeme bilo neuobičajeno lijepo za ovo doba godine, moram priznati da sam zaista uživao. Šetnja u podnožju zamka je veoma prijatna, jer se pruža odličan pogled na cjelokupnu građevinu. Iza zamka se nalazi prostrana zelena površina sa drvenim građevinama što me je pomalo podsjetilo na metlobojski teren iz knjiga o Harry Potteru.

Unutrašnje dvorište zamka

Nakon kraće šetnje, vraćam se do ulaza u barbakan gdje pokazujem kupljene ulaznice i započinjem turu kroz zamak. Zamak ima oblik nepravilnog četvrougla, u čijem se centru nalazi prostrano unutrašnje dvorište. Među prvim prostorijama na koje nailazim su podrumske ćelije u kojima su izložene različite sprave za mučenje poput željeznih kliješta, hvataljki, mljeva i sl. Ušavši kroz iduća vrata nailazim na vinski podrum, gdje ujedno možete kupiti neku bocu vina, a koliko sam vidio prodaju i neke druge lokalne specijalitete poput nečega za što sam pretpostavio da je džem.

Pogled sa terase zamka na Šikloš

Na pravac od glavnog ulaza se nalazi gotička kapela Svetog Janoša uzidana u konstrukciju zamka. Sa svojim divnim lučnim prozorima koji se uzdižu iznad oltara i mrežastim stropom, predstavlja suštu suprotnost prostorijama za mučenje koje sam prije toga imao priliku da vidim.

Gotička kapela Sv. Janoša

Veći dio prvog sprata zamka posvećen je njegovoj istoriji, a posebno je značajna Žigmundova dvorana sa renesansnim kaminom i zatvorenim balkonom. U jednoj od prostorija su izložene makete zamka i Malkoč-begove džamije, dok se u većini ostalih nalaze replike namještaja, vojničke opreme i drugih artefakata. Jedna od dvorana služi i kao galerija u kojoj su izložene slike moderne umjetnosti. Cjelokupna postavka dvorca nije nešto što će vas oboriti s nogu, ali je sasvim korektna za pogledati. U jednoj od prostorija ćete naći i odjeljak posvećen Vuku Karadžiću.

Jedna od prostorija u zamku

Posebno interesantna je terasa zamka koja se prostire skoro cjelokupnom njegovom dužinom, a s nje se pruža prelijep pogled na cijeli Šikloš, uključujući i znamenitosti poput gradske kuće, lokalnih crkava, ali i visoravni koje se protežu u daljini. Izlaz na terasu je malo teže pronaći, pa sam morao uhvatiti za veliki broj brava dok nisam konačno našao onu koja je otključana.

Pogled iz vrta sa ružama na zatvoreni balkon Žigmundove dvorane

Osim terase, vrijedi prošetati i duž bedema na koji smo se popeli preko drvenih stepenica s unutrašnje strane barkbakana. Između zamka i vanjskih zidina smjestio se jarak u kome se danas nalazi mali vrt sa ružama puzavicama i drugim biljem poput ruzmarina i bršljana. Ovime ujedno završavam neplansku, ali veoma simpatičnu posjetu zamku Šikloš i nastavljam ka Pečuhu, gradu koji je još jedanput potvrdio da je vrijedan posjete.