Malta u 3 dana - dan 3 - Valeta (šta posjetiti?)

S obzirom da sam posljednjeg dana boravka na Malti već u poslijepodnevnim satima morao biti na aerodromu, preostalo vrijeme na ovom magičnom ostrvu je trebalo iskoristiti na što bolji način, pri tome vodeći računa da se ne zanesem previše i propustim let. Zbog blizine smještaja, kao najbolja opcija se pokazala Valeta, glavni grad Malte. Valeta je druga najjužnija evropska prijestonica, odmah nakon kiparske Nikozije koja je ponijela titulu prvaka. 

Groblje Ta' Braxia

Sagradio ju je u 16. vijeku Malteški viteški red, poznat i kao Ivanovci, na poluostrvu Sceberras. Istorijsko jezgro grada, utvrđeno zidinima, danas broji blizu 6,5 hiljada stanovnika. Valeta je već tradicionalno postala moja posljednja stanica prije povratka kući, zbog čega sam uvijek imao problem da je podrobno istražim. Ni ovaj, kao ni prošli put, nisam uspio u svemu što sam naumio, ali sam proširio spoznaje o gradu i obišao neka mjesta za koja prošli put nisam znao ni da postoje.

Groblje Ta' Braxia

Uhvatili smo autobus iz Gzire za Valetu i izašli na stanici u blizini groblja Ta' Braxia, jednog od tri najznačajnija malteška groblja, koja je dizajnirao arhitekt Emmanuele Luigi Galizia kome je tada bilo svega 25 godina. Podignuto je u 19. vijeku, a iako je prvobitna ideja bila da bude namijenjeno svim ljudima, bez obzira na religijsku pripadnost, britanske vlasti su odlučile sagraditi groblje samo za katolike. S obzirom da imam neobičnu sklonost ka umjetnički dizajniranim grobljima, nisam mogao proći ovuda, a da ne zavirim unutra. Mjesto danas više izgleda kao kombinacija parka i muzeja na otvorenom, a centralnu tačku zauzima gotička kapela koju je Lord Stanmore posvetio svojoj ženi Rachel, koja je preminula 1887., te je pokopana iza oltara. Groblje je takođe i svojevrsna zelena oaza u inače kamenitoj Valeti.

Portes de Bombes

Nastavili smo šetnju, i u naselju Floriana naišli na maltešku verziju trijumfalne kapije, poznate kao „Portes de Bombes“, čija je gradnja dovršena 1720/1. godine, potrajavši skoro cijeli jedan vijek. Podignuta je u baroknom stilu, a u 19. vijeku je uz prvobitni luk, nadograđen još jedan. S obzirom da se kroz njene lukove i danas odvija saobraćaj, nalazi se pod stalnim rizikom od oštećenja, do čega je 2012. godine i došlo kada je u sudaru autobusa povrijeđeno 22 putnika, a kapija pretrpjela štetu koja je ubrzo sanirana.

Crkva Sv. Publija u Florijani

Idući dalje prema centru naišao sam na ogromnu parohijsku crkvu posvećenu Svetom Publiju, građenu u više etapa, u periodu od 18. do 20. vijeka. Podignuta u neoklasičnom stilu, predstavlja jednu od većih crkava na ostrvu, a pored religijske, ima i značajnu umjetničku vrijednost zbog bogato ukrašenog enterijera. Tokom Drugog svjetskog rata pretrpjela je značajna oštećenja od bombardovanja, a danas je klasifikovana u prvi stepen važnosti nacionalnih spomenika Malte. 

Spomenik malteškoj nezavisnosti

U neposrednoj blizini crkve nalazi se lijepo uređen javni park na čijem se kraju nalazi spomenik posvećen nezavisnosti, koju su Maltežani stekli 21.09.1964. godine od britanske krune. Odmah pored se nalazi i glavna autobuska stanica u Valeti, odakle možete uhvatiti prevoz za bilo koji dio ostrva. Valeta faktički i počinje negdje od autobuske stanice, a okolina pripada Florijani, iako je vizuelno nemoguće povući jasnu granicu jer su naselja srasla. Centralni dio autobuske stanice krasi velika Tritonova fontana, ograđena zbog rekonstrukcije cijele ulice, a prikazuje tri bronzane skulpture Tritona, sina morskih božanstava Posejdona i Amfitrite, koje zajedničkim snagama pridržavaju veliki tanjir.

Nova zgrada malteškog parlamenta

Fontana je sagrađena u 20. vijeku i predstavlja jedan od najvažnijih modernih simbola Valete. Dizajnirana je tako da se svojim izgledom što bolje uklopi sa obližnjim zidinama i Kraljevskom kapijom iz viktorijanske ere, koja je uništena pet godina po završetku fontane jer se smatralo da zagušuje protok ljudi koji se kreću prema gradu. To je bila treća po redu ulazna kapija, a naredna je sagrađena odmah po okončanju njenog rušenja, kao dio projekta redizajniranja prilaza gradu i kraljevske opere. Projekat nikada nije dovršen, a kapija je dobila negativne kritike zbog svog dizajna, te je naposlijetku i ona srušena. Današnja, peta po redu kapija, se razlikuje od svih svojih prethodnica i dio je novog projekta kojim se nastojalo dati adekvatno idejno rješenje za prilaz gradu i očuvanje ostataka kraljevske opere.

Ostaci kralejvske opere pretvoreni u teatar na otvorenom

Nova kapija zapravo i nije kapija, nego prolaz veoma jednostavnog dizajna, sagrađen od naslaga kamenih blokova ojačanih čelikom. Odmah po ulasku u stari dio Valete sa desne strane se smjestilo četvrtasto modernističko zdanje čijim se izgledom pokušao napraviti kompromis između moderne arhitekture i postojeće gradske cjeline. U pitanju je zgrada malteškog parlamenta, podignuta u periodu između 2011. i 2015. godine. Kompleks je bio predmet kontraverzi i kritika, iz nekoliko razloga. Jedni su smatrali da je projekat bio bespotreban, drugi da je mjesto na kome je zgrada podignuta bilo jedna od rijetkih većih otvorenih površina u Valeti, dok su treći kritikovali dizajn zgrade, poredeći je sa kućicom za golubove i kuhinjskim rendetom. Meni se lično dizajn zgrade ne dopada jer nema nikakvu vizuelnu vrijednost, ali ne mogu reći ni da pretjerano strši iz cjeline, tako da je šteta podnošljiva.

Jedna od fasada u glavnoj ulici

Odmah pored zgrade parlamenta se nalaze ostaci kraljevske opere, nekada grandioznog zdanja, uništenog u bombardovanju tokom Drugog svjetskog rata. Do momenta rušenja, zgrada opere je važila za jednu od najljepših građevina na Malti. Kroz nadolazeće decenije javilo se nekoliko pokušaja ponovne izgradnje opere, ali je projekat na kraju odbačen jer je iziskivao enormna finansijska ulaganja, a planovi kreiranja modernog zdanja nisu naišli na odobravanje javnosti. Postojala je čak ideja i da se na tom mjestu sagradi zgrada parlamenta, ali su i ona i savremeni teatri zahtijevali mnogo više prostora nego što je bilo na raspolaganju. Na kraju je odlučeno da se mjesto pretvori u pozorište na otvorenom, te da se na taj način ujedno sačuvaju i ostaci stare građevine, u vidu kulturno-istorijskog spomenika koji će svjedočiti događajima koji su se tu odigrali.

Karakteristični balkoni u Valeti

U nastavku ulice se nalazi nacionalni arheološki muzej sa vrijednim artefaktima iz praistorije, kao što su posuđe, statue, lični i drugi predmeti, pronađeni na mjestima praistorijskih i megalitskih hramova na Malti. Ovdje se čuvaju i dva vjerovatno najpopularnija ostrvska eksponata – Malteška Venera i žena koja spava. Nažalost nisam imao vremena za posjetu muzeju, ali ako me put ponovo nanese ovamo, sigurno da ću svratiti. U neposrednoj blizini muzeja nalaze se i Crkva Sv. Franje Asiškog, te Crkva Sv. Barbare. Odlučio sam skrenuti u jednu od sporednih ulica, kako bih stigao do malteških vrtova koje sam želio obići. Usput sam naišao na Crkvu Sv. Katarine od Aleksandrije, sagrađenu u 16. vijeku od strane Vitezova malteškog reda.

Auberge de Castille, danas sjedište premijera

Nekoliko desetina koraka dalje nalazi se Auberge de Castille. Izraz „Auberge“ koristio se za zdanja sastavljena od smještajnih jedinica sa kapelom, trpezarijom i drugim prostorijama neophodnim za život članova viteškog reda, koji su bili grupisani po nacionalnoj pripadnosti. Prvobitno ih je bilo osam i svi su sagrađeni u današnjem Rabatu. Nakon preseljenja glavnog grada u Valetu, izgrađeni su novi, s tim što je engleski red kasnije povučen zbog sukoba Henryja VIII sa papom. Danas je preostalo pet ovakvih građevina, a jedna od njih je baš Auberge de Castille, najveća i vjerovatno najraskošnija. Sadašnja zgrada datira iz 18. vijeka, kada je ponovo izgrađena u baroknom stilu, i trenutno je sjedište malteškog premijera.

Gornji Barrakka vrtovi

Gornji Barrakka vrtovi su jedno od mjesta koja sam svakako planirao da obiđem tokom ove posjete Valeti, budući da sam ih nekim čudom prilikom prethodne posjete previdio. Riječ je o javnim vrtovima, odakle se pruža fantastičan pogled na luku, kompleks tri grada (Vittoriosa, Senglea i Cospicua) i otvoreno more. Smješteni su na gornjoj etaži bastiona svetih Petra i Pavla, dok se na donjoj etaži nalazi artiljerijska postrojba sa topovima. 

Gornji Barrakka vrtovi

Vrtovi su izvorno služili za odmor italijanske jedinice viteškog reda, ali su otvoreni za javnost nakon završetka francuske okupacije Malte 1800. godine. Pored gornjih, postoje i Donji Barrakka vrtovi, u kojima se nalazi spomenik hram posvećen engleskom admiralu Alexanderu Ballu, prvom civilnom komesaru Malte. Ja nažalost nisam imao vremena da ih posjetim, ali po slikama bih rekao da su možda i ljepši od Gornjih vrtova. Na samom kraju utvrde nalazi se utvrda Sv. Elmo, gdje je smješten i ratni muzej Malte.

Pogled na topove u donjoj etaži vrtova

Nisam mogao sebi priuštiti duže zadržavanje u vrtovima, pa sam se stoga istim putem vratio do glavne šetališne ulice, gdje je smještena većina restorana, butika i prodavnica suvenira. Malta je poznata po velikom broju crkava, svih veličina i oblika, a značajan broj ih je smješten i u samoj Valeti. Jedna od značajnijih je svakako i rimokatolička konkatedrala Sv. Ivana Krstitelja iz 16. vijeka. Ovo je jedna od onih crkava koje vas svojom vanjštinom nikada ne bi zainteresovale da zavirite unutra, ali biste se vjerovatno prevarili kao što sam to ja, budući da njen bogato ukrašeni enterijer važi za jedan od najljepših primjera barokne umjetnosti u Evropi.

Pogled sa terase Barrakka vrtova

Od ostalih značajnih crkava u Valeti svakako moram spomenuti Baziliku Naše Gospe sa planine Karmel, čija je kupola postala zaštitni znak panorame Valete i skupa sa ostatkom starog grada nalazi se na UNESCO-voj listi zaštićene kulturne baštine. Značajno je oštećena tokom Drugog svjetskog rata, te je po njegovom završetku morala biti ponovo izgrađena. Zanimljiva je anegdota kada sam prilikom prve posjete Malti, 2013. pokušavao da pronađem ovu crkvu koja se vidi iz različitih dijelova ostrva, međutim po dolasku u Valetu to mi nikako nije polazilo za rukom jer je bila noć. 

Crkva Sv. Pavla u Valeti

Na kraju se ispostavilo da sam cijelo vrijeme kružio oko crkve koja je toliko visoka i uz to okružena drugim zgradama, da se iz njenog podnožja uopšte ne vidi kupola. Odmah pored ove crkve se nalazi i anglikanska katedrala posvećena Sv. Pavlu, čiji zvonik takođe predstavlja jedan od važnih simbola Valete, pa izdaleka može djelovati da ove dvije bogomolje čine jednu cjelinu. Pored crkava, Valetu krase i brojne zgrade, čiji se šarm ogleda u karakterističnim zatvorenim balkonima urađenim u drvetu i ofarbanim u različite boje.

Trg Svetog Georgija (Juraja) u Valeti

Iako je bilo još mnogo mjesta u Valeti koja je trebalo istražiti, vrijeme je neumoljivo teklo, te sam obilazak završio posjetom Trgu Sv. Georgija, gdje je smještena predsjednička palata ispred koje je, kao i u nekim drugim evropskim prijestonicama, moguće posmatrati smjenu straže. Palata je poznata i kao Palata velikog majstora, budući da je nekada bila sjedište Velikog majstora viteškog reda. Ukoliko budete imali više vremena nego što sam ga ja imao, preporučio bih šetnju cijelom dužinom gradskih zidina, kako biste upoznali svaki aspekt grada.

Panorama Valete sa Bazilikom Naše Gospe sa planine Karmel i Crkvom Sv. Pavla

To je definitivno jedna od mojih najvećih želja ukoliko se ponovo vratim na Maltu, što je s obzirom na činjenicu da se radi o meni omiljenoj evropskoj državi vrlo vjerovatno. Nadam se da sam vam uspio prenijeti barem dio atmosfere grada i da ste uživali u čitanju kao što sam ja uživao dok sam upijao sve ljepote ovog mjesta. Ako ste nekada bili na Malti, podijelite svoje utiske u komentarima.