Top 10 lokacija za vidjeti u okolini Budimpešte

Nisam siguran da bih mogao dati precizan odgovor na pitanje koliko sam puta do sada posjetio Budimpeštu. Geografski pozicioniran tako da sam ga uvijek s lakoćom mogao obići za produženi vikend, ovaj grad mi je priskakao u pomoć svaki put kada bih poželio negdje otputovati, a okolnosti mi nisu dozvoljavale da se otisnem negdje dalje. Budimpeštu krase sve ljepote raskošne evropske destinacije, a opet se čini dovoljno pitomom i sigurnom, čak i za putnike početnike. 

Iako sam do sada obišao većinu njenih znamenitosti, od kojih sam deset omiljenih izdvojio u jednom od mojih starijih tekstova na blogu, prilikom posljednje posjete sam došao na ideju da se fokusiram na okolinu grada. Shvatio sam da se u dijametru od oko sat vremena vožnje nalazi iznenađujuće veliki broj zanimljivih lokaliteta koje vrijedi obići, a u nastavku slijedi deset prijedloga šta vidjeti u okolini Budimpešte.

 

 

1. Gedele (Gödöllő)

 

Prvo odredište mi je bila kraljevska palata u mjestu Gedele (Gödöllő), udaljena od centra Budimpešte 30 minuta vožnje autom, odnosno 40 minuta vožnje vozom sa željezničke stanice Keleti. Palata je izgrađena u 18. vijeku za plemićku porodicu Grassalkovich, a postala je kraljevska rezidencija 1867. godine, nakon krunisanja Franje Josifa i Sisi za kralja i kraljicu Mađarske. Palata je jedan od najljepših primjera mađarskog baroka, a okružena je prostranim vrtovima. Sobe su raskošno uređene, s posebnim prostorijama koje su bile namijenjene carici Sisi, poznatoj po svojoj ljubavi prema Mađarskoj.

 

Palata je otvorena za posjete svakim danom od 10 h do 18 h tokom ljeta (do 17 h zimi), s tim što se biletarnica zatvara sat ranije. Ulaznice koštaju 4600 forinti radnim danom, a 4900 vikendom (cijene su podložne promjeni, pa ih uzmite samo kao orijentir). Ulaznice možete platiti i karticom, a palatu obilazite samostalno. Za barokni teatar se kupuje posebna ulaznica i moguće ga je posjetiti samo uz vođenu turu. Pored palate, koja je sasvim dovoljan razlog za posjetu, Gedele nema mnogo drugih znamenitosti. Možete eventualno obići još i monumentalnu zgradu Univerziteta Sveti Ištvan, Kraljevsku čekaonicu na željezničkoj stanici, Hotel kraljica Elizabeta, te gradski muzej.

 

2. Dvorac Schossberger, Tura

 

Na oko 45 minuta vožnje istočno od Budimpešte, na sasvim neočekivanom mjestu u malom gradiću po imenu Tura, smjestio se možda i najljepši mađarski dvorac. Sagradio ga je 1883. godine Sigismund Schossberger, kome će kasnije kralj Franc Jozef dodijeliti titulu barona. Vjeruje se da je inspiraciju za izgled dvorca pronašao u dvorcu Halton u Engleskoj, a u to vrijeme je bio savremena građevina sa centralnim grijanjem, električnom energijom i kupatilom na svakom spratu. Porodica je koristila dvorac nešto više od polovine vijeka, prvo kao ljetnikovac, a zatim kao stalnu rezidenciju. Smrt nasljednika i dolazak Drugog svjetskog rata utjecali su na sudbinu dvorca, koji je kasnije nacionalizovan, te je neko vrijeme služio kao osnovna škola. U nadolazećem periodu će još nekoliko puta promijeniti vlasnike, a zub vremena će ozbiljno naštetiti krovnoj konstrukciji, te će 21. vijek dočekati kao ruševina.

Tek 2016. godine će uslijediti opsežna renovacija, a danas je dvorac Schossberger pretvoren u luksuzni hotel Botaniq, okružen prostranim vrtovima. Mogućnosti posjete dvorcu su, nažalost, limitirane, a možete ga obići ili kao gost hotela ili rezervacijom ručka u restoranu koji ima Michelin zvjezdicu (imajte na umu da su obje opcije skupe). Ja sam se odlučio za ovu drugu opciju, međutim, pošto rezervacija uključuje tačnu satnicu, nisam bio siguran kakvi će mi biti planovi tog dana te sam krenuo da rezervišem neposredno pred polazak za Turu. Ispostavilo se da su svi termini popunjeni u narednih nekoliko dana. Isprva sam mislio odustati od posjete, ali sam na kraju odlučio okušati sreću i jednostavno pitati nekoga od zaposlenih na ulazu da obiđem vrtove ukoliko ne postoji opcija posjete restoranu na licu mjesta. Sreća mi se osmjehnula i dopušten mi je ulaz u vrtove, s tim što moram napomenuti da sam čitao i drugačija iskustva nasumičnih posjetilaca, kojima je odbijen pristup, tako da vam sudbina u principu zavisi od toga na koga ćete od radnika naići.

 

3. Hatvan

 

Ukoliko odlučite okušati sreću sa dvorcem Schossberger, posjeti možete dodati i obilazak gradića Hatvan, udaljenog svega 13 minuta vožnje od Ture. Hatvan je malo mjesto, a njegova najvažnija znamenitost je Grassalkovich palata, koju izgradio jedan od carskih savjetnika Marije Terezije. Budući da mi nije strano da u neki grad odem samo zbog jedne građevine, tako je bilo i sada. Palata danas služi kao sjedište Muzeja lova, koji prikazuje istorijat lova i ribolova na teritoriji Mađarske. Osim palate, u gradu ćete pronaći još nekolicinu zanimljivih građevina poput Gradske vijećnice, smještene na obližnjem Kossuth trgu. Ukoliko želite bolje upoznati lokalnu istoriju i umjetnost, možete posjetiti i Hatvany Lajos muzej.

 

4. Etnografsko selo Holoko (Hollókő)

 

Od svih navedenih lokacija sa spiska, Hollókő je naudaljenija od Budimpešte i do nje će vam trebati blizu sat i po vremena, što i dalje nije tako strašno. Smješteno u dolini ispod niske planine Cserhát, nedaleko od slovačke granice, ovo paločko selo danas predstavlja svojevrstan etnografski muzej na otvorenom. Iako nisam pretjerani zaljubljenik u etno sela, ovo mjesto me je oduševilo na prvi pogled. Duž ceste, popločane kaldrmom, nalazi se niz predivno očuvanih bijelih kućica sa kamenim temeljima, kao i neobična crkva sa drvenim zvonikom. Veliki broj od ukupno 58 kuća je adaptirano za turističke svrhe, pa ćete u mnogima od njih pronaći male muzeje ili restorane. Dvorišta su besprijekorno uređena, što čini cjelokupan ambijent bajkovitim. Posljednjeg vikenda u sedmom mjesecu se održava paločki folklorni festival, a druge sedmice u oktobru vinska parada. Iznad sela, čije se ime prevodi kao „gavran-kamen“ se nalaze i ostaci tvrđave, do koje možete prošetati. Selo je 1987. godine uvršteno na UNESCO-vu listu zaštićene kulturne baštine i apsolutno je vrijedno posjete.

 

5. Dvorac Brunsvik

 

Na nepunih pola sata vožnje od Budimpešte, ali na suprotnoj strani od svih prethodno pomenutih lokaliteta, smjestilo se još jedno mjesto vrijedno posjete. Selo Martonvásár, locirano jugozapadno od glavnog grada Mađarske, krije dvorac Brunszvik, okružen raskošnim parkom. Neogotički dvorac je sagradila aristokratska porodica Brunszvik, a posjećivao ga je čak i slavni kompozitor Ludwig van Beethoven. Supruga vlasnika dvorca je bila velika obožavateljica Beethovena, te je čak putovala u Beč, ne bi li ga nagovorila da održi dvosedmičnu poduku klavira njenim kćerkama. Kompozitor je posredstvom djevojaka upoznao njihovog brata Ferenca, koji mu je zatim postao glavna podrška i dobar prijatelj sve do njegove smrti, organizujući mu predstave u Budimu i drugim pozorištima. Beethoven se u međuvremenu zaljubio u jednu od sestara, ali zbog klasnih razlika, brak nije dolazio u obzir. Njihova se platonska veza održala unatoč njenon braku sa grofom Josephom Deymom, koji je trajao do njegove smrti 1804. godine. Beethoven je nastavio viđati mladu udovicu čak i nakon njenog ponovnog vjenčanja, a sretali su se redovno u Beču. Nedatirana, misteriozna pisma upućena njegovoj „besmrtnoj voljenoj“ napisana su, prema istraživačima, upravo njoj i pronađena su 1827. godine, nakon kompozitorove smrti. U dvorcu se nalazi muzej posvećen slavnom kompozitoru.

 

Dio parka koji se nalazi ispred dvorca možete posjetiti besplatno, dok se za stražnji park i muzej kupuju ulaznice (možete ih kupiti odvojeno, a plaćanje je gotovinom ili karticom). Park je otvoren za posjetu svakim danom od 10 do 16 h, dok muzej ne radi ponedjeljkom i utorkom. Posjetiocima je dostupan i tzv. Agroverzum, ineraktivna izložba posvećena poljoprivedi, predstavljena tako da bude zanimljiva i djeci. Obilazak parka je idealan za posjetioce svih uzrasta, naročito za porodice sa djecom, budući da imate dosta prostora za šetnju, kao i predivno jezero u čijem se središtu nalazi malo ostrvo.

 

6. Dvorac Bory

 

Na samo 45 minuta vožnje od Budimpešte, na periferiji grada Székesfehérvár, smjestio se dvorac, koji se od okolnih kuća izdvaja ne samo svojom vanjštinom, nego i pričom o njegovom nastanku. Dvorac Bory je sagradio vajar i arhitekta Jenő Bory kao simbol ljubavi prema svojoj supruzi Iloni. Gradnja je trajala oko 40 godina, pri čemu je Bory skoro sav posao obavljao sam i bez konkretnog plana, prilagođavajući svoju maštu topografiji terena, zbog čega je ovaj dvorac upisan i u Ginisovu knjigu rekorda kao najveći dvorac koji je sagradio jedan čovjek. Dvorac je završen 1958. godine, a supružnici su skupa u njemu živjeli samo godinu dana, nakon čega je Jenő Bory preminuo, dok je Ilona poživjela još 15 godina. Poslije Ilonine smrti, dvorac je bio prepušten zubu vremena, a obnovila su ga 1980. njegova djeca i unučad, te od tada služi kao muzej u kome se nalaze stotine skulptura i slika. Možete ga posjetiti svakog dana (osim na važnije praznike poput Nove godine i Božića), a cijena ulaznice kada se preračuna u eure je oko 6.5 €. Ukoliko nemate mađarske forinte, ulaz možete platiti i karticom.

 

7. Sekešfehervar (Székesfehérvár)

 

Ukoliko odlučite da posjetite dvorac Bory, bilo bi šteta ne svratiti i do obližnjeg Sekešfehervara. Ovaj grad, od čijeg će vam se imena vjerovatno zaplesti jezik, u našim krajevima je svojevremeno bio poznat i kao Stolni Biograd, odnosno Stolni Beograd. Grad čije se ime prevodi kao „bijeli zamak sa prijestoljem“ nekada je bio drevna prijestonica mađarskih kraljeva, a njegova istorijska jezgra sa brojnim baroknim i klasicističkim građevinama, daje naznake da se ne radi o sasvim običnom mjestu. Ukoliko ste ljubitelj istorije i arhitekture, Sekešfehervar vas definitivno neće razočarati. Jedna od najvažnijih znamenitosti grada je Katedrala Sv. Stjepana, u kojoj je sahranjena nekolicina mađarskih kraljeva, uključujući Sv. Stjepana i Belu III. Zatim su tu biskupska palata, gradska vijećnica, palata Zichy, srpska pravoslavna crkva rođenja Sv. Jovana krstitelja sa kompleksom 12 očuvanih starih kuća, gotička kapela Sv. Ane, te brojna arheološka nalazišta. U gradu ćete naći i nekolicinu muzeja vrijednih posjete, kao što su Gradski muzej, Muzej Sv. Stjepana, Muzej lutaka i sl.

 

8. Sentandreja (Szentendre)

 

Mada sam planirao da se u ovom tekstu foksiram na mjesta koja sam lično posjetio, nisam mogao odoljeti, a da ne spomenem još tri lokacije koje nažalost nisam uspio obići, ali želim da naglasim njihovo postojanje za one kojima bi mogle biti interesantne. Prva je Sentadreja (Senandrija), udaljena od Budimpešte oko 35 minuta vožnje u pravcu sjevera. Iako njena istorija seže daleko u prošlost, posebno dobija na značaju tokom osmanske vladavine, kada veliki broj ljudi sa Balkana, pretežno Srba, emigrira ovamo. Grad je dobio ime po Svetom Androniku, jednom od 70 episkopa, koji je živio u Panoniji. Iako danas ovdje živi jako mali broj Srba, ostali su sačuvani brojni spomenici kulture, uključujući i nekolicinu pravoslavnih crkava. Sentandreja se početkom 20. godina transformisala u grad umjetnosti, pa ovdje danas živi najveći broj likovnih umjetnika u cijeloj Mađarskoj.

 

9. Ostrogon (Esztergom)

 

Dalje ka sjeverozapadu, na samoj granici sa Slovačkom, smjestio se još jedan od značajnih istorijskih gradova Mađarske. Ostrogon ili Estergom je udaljen od Budimpešte malo jače od sat vremena vožnje, a ovaj grad na obali Dunava je bio i prijestonica mađarskog kraljevstva u periodu između 10. i 13. vijeka. Status je izgubio nakon što je kralj Bela IV premjestio dvor prvo u Višegrad, a zatim u Budim. Ostrogon je i danas sjedište primaša katoličke crkve u Mađarskoj, a njegova najvažnija znamenitost je grandiozna katedrala, okružena ruševinama kraljevskog dvorca. Ova monumentalna bazilika je donedavno bila najviša građevina u cijeloj zemlji. Pored bazilike i dvorca, u Ostrogonu vrijedi posjetiti i Muzej hrišćanstva (Keresztény Múzeum), sa jednom od najvećih religijskih zbirki u Mađarskoj; zatim obići istorijsko gradsko jezgro i Trg Sv. Stjepana (Ištvana), termalna kupatila, te novi most koji spaja Mađarsku i Slovačku.

 

10. Dvorac Nádasdy

 

Imanje sa raskošnom palatom pripadalo je porodici Nádasdy, koja je imala posjede na lokaciji još u 14. vijeku. Imanje je u međuvremenu promijenilo vlasnika, ali se naposlijetku 1851. ponovo vratilo u porodicu Nádasdy. Palata je tokom 19. vijeka modernizovana dovođenjem vode, telefona i osvjetljenja na gas, a pored tradicionalnog grijanja uz pomoć kamina, instaliran je i sistem grijanja na topao vazduh uz pomoć tresetnog kotla smještenog u podrumu. Nakon Drugog svjetskog rata, dvorac je opljačkan i prepušten zubu vremena. Tokom 2009. godine započeto je sa njegovom renovacijom i danas služi kao muzej. Iako bi ova lista mogla otići još dalje u pravcu jezera Balaton i brojnih gradića smještenih uz njegovu obalu, odlučio sam se zaustaviti kod dvorca Nádasdy, smještenog nedaleko od ranije pomenutog Sekešfehervara, što ih čini idealnim za kombinovanu posjetu.

Preuzimanje teksta i fotografija bez pismene saglasnosti autora nije dozvoljeno.