Vodič kroz Helsinki, Finska - šta vidjeti?

Mada se moj fokus sa misije da obiđem sve zemlje Evrope u posljednje vrijeme prebacio na detaljnije upoznavanje onih u kojima sam već ranije bio, još uvijek gledam da svake godine na spisak za posjetu dodam barem jednu ili dvije nove države. S obzirom da se nalazim u završnoj fazi tog poduhvata, izbor je postao relativno sužen, što znači da su preostale uglavnom one koje mi stvaraju određene logističke poteškoće. Ovoga puta mi se kao najbezbolnija opcija učinila Finska, zemlja koja u drugačijim okolnostima ne bi bila moj prvi izbor, ali sam joj svakako želio pružiti priliku. Odlučio sam da se tokom prve posjete baziram na glavni grad. Helsinki je smješten na jugu Finske, na obali Finskog zaliva i broji oko 675 hiljada stanovnika, dok šire područje grada ima i preko milion stanovnika, što ga ujedno čini i najvećim i najmogoljudnijim u zemlji.

Kako do Finske i kako do centra Helsinkija?

Do Helsinkija sam stigao direktnim letom Ryanaira iz Beča, a ostale opcije možete provjeriti na njihovoj webstranici (u trenutku pisanja ovog teksta imaju i linije iz Dubrovnika i Zadra). Ryanair ima opcije letova i za druge gradove u Finskoj, tako da je najbolje da izaberete najprihvatljiviju varijantu u skladu sa vlastitom lokacijom i mogućnostima presjedanja. Aerodrom u Helsinkiju je iznenađujuće prostran, a dobra stvar je što je direktno povezan vozom sa centrom grada. Dovoljno je da na aerodromu pratite oznake za izlaz i voz (sve je jasno obilježeno) i doći ćete do podzemne stanice sa dvije linije, od koje obje voze do centra.  Razlika u trajanju vožnje je svega par minuta i najbolje je da uđete u voz koji prvi stigne, jer ne postoji mogućnost da pogriješite. 

Vozne karte se kupuju na automatu na stanici i koštaju oko 4 eura. Gradski prevoz po samom gradu vam vjerovatno neće trebati, jer se sve bitnije znamenitosti nalaze na pješačkoj udaljenosti, ali ukoliko ne želite hodati, kroz grad saobraća veći broj zelenih tramvaja. Još jedna opcija dolaska do Helsinkija jeste trajektom iz Talina, pa stoga ukoliko pronađete jeftinije letove do Estonije, vrlo lako možete stići u Finsku i vodenim putem.

Najznačajnije znamenitosti Helsinkija

Moram priznati da mi isprva Helsinki nije izazvao pretjerano oduševljenje, jer me je podsjetio na sovjetsku verziju Amsterdama, grada koji se visoko kotira na mojoj listi razočaranja. U poređenju sa drugim glavnim gradovima Evrope, lista znamenitosti Helsinkija je relativno skromna, međutim, nakon otprilike 24 sata boravka u gradu, počeo sam polako da ga doživljavam na drugi način i žao mi je što nisam imao više vremena da jače prigrlim te nove horizonte koji su mi se počeli otvarati. U nastavku slijedi spisak lokacija na koje bi trebalo obratiti pažnju prilikom posjete Helsinkiju.

1. Helsinška katedrala

Kao što svaki grad ima građevinu koja vremenom postane njegov prepoznatljivi simbol, tako je i sa Helsinškom katedralom. Ova monumentalna evangelističko-luteranska crkva u neoklasičnom stilu, izgrađena je u 19. vijeku na mjestu prethodne, manje crkve. Smještena je na Trgu senata, jednom od najprostranijih gradskih trgova, a sa njenih bočnih strana su pozicionirane glavna zgrada Univerziteta na zapadu, te zgrada Vlade na istoku. Na jugoistočnom dijelu trga smještena je kuća Sederholm, koja važi za najstariju kamenu kuću u gradu. 

Do katedrale, koja je izdignuta iznad ostatka trga, vode masivne stepenice na kojima lokalci i turisti često sjede i uživaju tokom sunčanih dana. Katedrala je poznata i po ekranizaciji u spotu za trance pjesmu Sandstorm iz 2000. godine, čiju melodiju ćete zasigurno prepoznati, iako ne znate izvođača.

2. Uspenski sabor

Nakon što je Helsinki postao glavni grad Finske 1812., u vrijeme kada je ona bila pod ruskom upravom, car Aleksandar I je donio dekret o izgradnji dvije katedrale, luteranske i pravoslavne. Tako je, paraleno sa prethodnom, građena i ova crkva, koja je dovršena nešto kasnije. Izgradnja Uspenskog hrama je finansirana uglavnom prilozima vjernika i privatnih donatora, a cigla od koje je podignuta je dovezena sa ostataka Bomarsundske tvrđave, razrušene u Krimskom ratu. Dvije katedrale danas stoje kao svojevrsna konkurencija jedna drugoj, naročito u duhu savremenih odnosa Finske i Rusije. 

Interesantno je spomenuti da je ova crkva u nekoliko navrata bila meta krađe vrijednih ikona. Prvi put je tokom 2007. godine ukradena ikona Nikolaja Čudotvorca, koja do danas nije pronađena. Drugi put, dvojica pljačkaša su 2010. godine ukrali ikonu Bogorodice, a nakon što su nekoliko mjeseci kasnije pokušali počiniti drugu pljačku, uhapšeni su, te je DNK analizom krvi pronađene pri prvoj provali utvrđeno da se radi o istom počiniocu. Prvobitno su negirali pljačku, ali se jedan od njih kasnije predomislio i otkrio lokaciju ikone, koja je provela 8 mjeseci zakopana u zemlji. 

3. Suomenlinna

Možda i najneočekivanije prijatno iznenađenje u Helsinkiju mi je bila Suomenlinna, odbrambena pomorska tvrđava udaljena oko pola sata vožnje brodićem od centra grada. Suomenlinna datira iz 18. vijeka, kada su je sagradili švedski kraljevi s ciljem odbrane od Ruskog carstva, a obuhvata šest međusobno povezanih ostrva. Polazna tačka do tvrđave je Kauppatori terminal, lociran na Pijačnom trgu, po kome zapravo i nosi naziv. Karta za brod se kupuje na automatu na pristaništu i košta oko 2-3 eura po pravcu. 

Suomenlinna na prvi pogled ne djeluje kao pretjerano impresivno izdanje, naročito jer je njena zvjezdasta struktura teško uočljiva sa zemlje. Međutim, šetnja ostrvima će vas približiti prirodi i moru na način koji će vam omogućiti da doživite Finsku iz potpuno drugačije perspektive. Na ostrvima ćete pronaći i interesantnu drvenu arhitekturu iz ruskog perioda, a svaka kuća ima zanimljivu priču o kojoj se možete informisati na turističkim tablama na samom lokalitetu.

4. Stara pijaca

Neposredno uz pristanište Kauppatori nalazi se velika hala u kojoj je smještena stara pijaca. Jedanput kada prođete kroz njena vrata, naći ćete se u carstvu svježih lokalnih specijaliteta, baziranih prevashodno na onome što nudi more. Ovdje ćete naći širok izbor svježe, pečene ili konzervisane ribe, raznih morskih plodova, kao i drugih prehrambenih namirnica karakterističnih za Finsku. U sklopu objekta se nalazi i nekoliko malih restorančića u kojima možete probati jela na bazi onoga što se nudi na pijaci.

5. Zgrada glavne željezničke stanice

Pored dvije katedrale, zgrada željezničke stanice je vjerovatno najupečatljivije helsinško zdanje. Masivna granitna građevina predstavlja najvažnije čvorište finske željeznice, te kroz nju svakodnevno prostruji 400 hiljada ljudi. Zgrada željeznice ima i svojevrsnu arhitektonsku i umjentičku vrijednost, najviše zahvaljujući tornju sa satom i četiri kipa koja krase njenu fasadu. Lyhdynkantajat ili u prevodu nosači fenjera je grupa statua koje je dizajnirao finski arhitekta Emil Wikström u Art Nouveau stilu. 

Četiri kipa prikazuju muške likove sa mišićavim tijelima i frizurama karakterističnim za finski vjerski pokret poznat kao Buđenje. Slično kao što se Manneken Pis u Briselu presvlači u različite kombinacije, tako se i ove četiri statue s vremena na vrijeme ukrašavaju različitim aksesoarima povodom specifičnih događaja, pa se nemojte iznenaditi ako ih zateknete dekorisane.

6. Huvilakatu ulica

Iako ovu ulicu možda nećete naći u turističkim brošurama Helsinkija, preporučujem da je posjetite jer predstavlja čisti kontrast dominantnoj arhitekturi grada. Nizovi stambenih zgrada su ofarbani u pastelne boje, koje pomalo sumornom gradu daju vedrinu. Mnoga ulazna vrata i prozori su ukrašeni cvijećem i pažljivo osmišljenim dekoracijama. Ovaj dio grada se nalazi nešto dalje od strogog centra, ali i dalje na pješačkoj udaljenosti, a ukoliko se zaputite u šetnju, usput ćete otkriti mnoge zanimljive detalje, građevine i izloge trgovina.

7. Finsko narodno pozorište

Finsko narodno pozorište je osnovano 1872. godine, a smješteno je u neposrednoj blizini Glavne željezničke stanice. Njegov nastanak je usko povezan sa političkom i kulturnom ideologijom nacije s kraja 19. vijeka. Finska je bila dio Ruskog carstva, a njena intelektualna elita je govorila švedskim jezikom. Finski jezik i umjetnost, uključujući pozorište, postali su kamen temeljac kulturnog pokreta koji je započeo 1860-ih, postepeno razvijajući političke ambicije na prelazu u 20. vijek, i na kraju dovodeći do nacionalne nezavisnosti 1917. Iz edicije urbanih legendi, vrijedi pomenuti da zgradu Finskog narodnog pozorišta navodno proganjaju najmanje tri duha – nepoznata Siva dama i duhovi glumaca Urha Somersalmija i Aarnea Leppänena.

Šta još posjetiti/raditi u Helsinkiju

- Luteranska crkva Sv. Ivana, izgrađena u neogotskom stilu

- Park Esplanadi, zelena oaza u centru grada

- Moomin shop, specijalizovana trgovina posvećena animiranom filmu Mumijevi, koji je nastao u Finskoj

- Temppeliaukio i Kamppi kapela, modernistički vjerski objekti nesvakidašnje arhitekture

- Saune, kojih u Helsinkiju ima posvuda i koje su neodvojiv dio finske kulture.

- Nacionalna biblioteka Finske

- Centralna biblioteka Oodi

- Brojni muzeji