Vodič kroz Beograd, Srbija - šta posjetiti?
Ne pamtim koliko puta do sada sam posjetio
Beograd. Sve je počelo još u studentskim danima, kada sam tamo svraćao da bih barem na dan uživao u duhu velikog grada. Iako sam bio dijete za
primjer, nisam volio da govorim roditeljima gdje idem, jer bi me stalno zivkali
i brinuli se kada ću kući. Sjećam se da sam jednom prilikom sjedio u
izlogu tada omiljenog kafića na Terazijama i uživao u ispijanju ledenog čaja, sve
dok se ispred nije stvorila ekipa lokalne televizije iz mog grada. Za dlaku sam izbjegao pojavljivanje u vijestima. Još jedno drago sjećanje iz Beograda veže me za 2011.
godinu, kada smo drugarica i ja iznajmili stan na Vračaru i u naredna tri dana
se pravili da smo Beograđani. Stigli smo puni entuzijazma, koji je ubrzo
poljuljan spoznajom da u to vrijeme mjenjačnice nisu radile nedjeljom. Uspjeli smo nekako
zamijeniti 5 eura kod prodavačice sladoleda, što nam je bilo dovoljno da kupimo
vodu, hljeb i paštetu, te preživimo do sutra.
Ne znam da li zbog toga što sam ga
posjećivao često, pa sam se brzo odomaćio, ali u Beogradu se nikada nisam osjećao
kao turista. To je valjda i razlog zašto se na blogu nikada nije pojavio tekst
o ovom gradu. Kako sam u međuvremenu češće počeo putovati po Evropi i svijetu, tako su se i
moji odlasci u Beograd prorijedili, a onda sam uhvatio sebe u razmišljanju o
tome kako su protekle pune dvije godine od posljednje posjete. U tom momentu mi
se javila ideja da otputujem u Beograd kao turista i napokon ga predstavim onima koji ga nisu nikada posjetili. Pisanje ovog teksta je za mene velika
odgovornost, jer znam da će ga čitati i mnogi Beograđani, i unaprijed im se
izvinjavam što ću na nekim poljima podbaciti. Beograd se konstantno mijenja, a ja još uvijek učim o njemu.
Logičan početak obilaska svakog grada je
stari grad, pa sam se tako i ja dokotrljao gradskim prevozom do Skadarlije,
stare boemske četvrti, odakle sam započeo obilazak. Skadarlija je smještena u
Skadarskoj ulici, a svoju popularnost je stekla krajem 19. i početkom 20.
vijeka zahvaljujući blizini Narodnog pozorišta, zbog čega su je u večernjim satima
posjećivali brojni glumci. Za njima su ubrzo pristigli i drugi umjetnici poput
pisaca, slikara i pjesnika, a druženja su znala potrajati do kasno u noć. Iako je prema mišljenju nekih današnja Skadarlija mamac za
turiste i nema svoju nekadašnju draž, ne košta vas ništa da barem predveče prošetate ovuda. Na kraju Skadarlije se nalazi replika čuvenog sarajevskog
Sebilja (fontane), koji je ovdje stigao 1989. kao poklon prijateljstva jednog grada
drugom.
Na Skadarliju se naslanja Dorćol, jedan od
najstarijih dijelova Beograda, koji je bio naseljen još u vrijeme antičkog
Singidunuma. Legenda kaže da ovdje obitavaju uglavnom oni koji se hvale da su
već četvrta generacija rođenih Beograđana. Šalu na stranu, rekao bih da je
riječ o jednom od najljepših dijelova grada, sa brojnim drvoredima
koji pružaju hlad u ljetnim mjesecima. U neposrednoj blizini Dorćola smjestila
se i jedina preostala od nekadašnje 273 džamije u Beogradu. Bajrakli džamija je
sagrađena 1575. godine, te se još uvijek koristi u svrhu molitve i važi za
kulturno dobro od velikog značaja. U Beogradu se nalazi još nekolicina
spomenika islamske arhitekture, kao što su Šejh Mustafa Pašino turbe, Damad Ali-Pašino
turbe i sl.
Šetnja starim gradom me odvodi do Trga
republike, centralnog gradskog trga kojeg krase zgrada Narodnog muzeja i konjanički
spomenik kneza Mihaila, zbog čega ćete u Beogradu često čuti rečenicu „Nađemo
se kod konja“. Narodni muzej je najstarija i najznačajnija muzejska ustanova u
Beogradu, te je 2018. godine napokon otvorio svoja vrata posjetiocima nakon
rekonstrukcije koja je trajala čitavih 15 godina. Iako mi je ovaj muzej bio na
listi mjesta koja moram posjetiti, nažalost nisam uspio da ga obiđem zbog
nedostatka vremena, ali će vam njegovu bogatu postavku približiti moja blog
drugarica Maja koja je svoju posjetu pretvorila u tekst. U Beogradu se nalazi i
na desetine drugih muzeja kao što su Etnografski, Muzej primijenjenih umjetnosti,
Muzej afričke umjetnosti, Prirodnjački muzej, Vojni muzej, Jevrejski istorijski
muzej, Muzej Nikole Tesle...
Sa Trga republike sam se zaputio kroz
Ulicu Kneza Mihaila, najpoznatiju pješačku zonu Beograda, ka Terazijama, još
jednom značajnom trgu i ulici staroga grada. Na Terazijama se nalazi
prelijepi hotel Moskva, sagrađen u stilu secesije i grandiozna terazijska česma
iz 19. vijeka, sagrađena po nalogu kneza Miloša. Duž Terazija su podignute
brojne monumentalne zgrade poput Palate „Assicurazioni Generali“, Zgrade
Smederevske banke, Starog i Novog dvora, Zgrade Jadransko-podunavske banke i dr., a šetnja ovom ulicom će vas dovesti sve do Trga Slavija, koji je osim po
duetskoj pjesmi Mine Kostić i Džeja, poznat i kao jedno od najprometnijih mjesta u Beogradu. Nedavno je renoviran i tom prilikom je na njemu izgrađena velika muzička
fontana, koja je zbog neopravdano visoke cijene izazvala
bijes ogromnog broja građana.
Beograd se po mnogo čemu može podičiti
prefiksom „naj“, pa se tako nedaleko od Slavije smjestila i najveća pravoslavna
crkva na Balkanu i jedna od većih u svijetu, a riječ je o Hramu Svetog Save. Sjećam se koliko sam bio izenađen činjenicom da je njegova izgradnja otpočela tek
1935. i da još uvijek traje, jer sam imao utisak da je oduvijek tu. Iako relativno novijeg datuma, ova crkva
je postala jednim od najprepoznatljivijih simbola grada, a izgrađena je na
mjestu na kome se vjerovalo da su spaljene mošti sveca po kome je hram dobio
ime. Istorijska istraživanja su pokazala da se taj događaj zapravo vrlo
vjerovatnije odvio na Tašmajdanu, u blizini današnje Crkve Sv. Marka. Uprkos
tome što radovi na unutrašnjosti hrama nisu još privedeni kraju,
posjetite bogato oslikane kripte.
Naredna postaja mi je bio upravo
Tašmajdan, do koga sam stigao kroz Pionirski park. Nasuprot parka se nalazi
monumentalna zgrada Narodne skupštine Republike Srbije, a nešto dalje, na obodu
Tašmajdanskog parka i Crkva Svetog Marka. Izgrađena je u približno istom
periodu kada i Hram Sv. Save, a arhitektonski uzor joj je bio manastir
Gračanica na Kosovu. Primijetio sam da u poređenju sa nekim drugim gradovima, u centru Beograda nema mnogo crkava, naročito drugih konfesija. Ne znam da li su
porušene u bombardovanju tokom Drugog svjetskog rata ili prosto nikada nisu ni
postojale.
Uslijedila je šetnja Knez Mihailovom
ulicom, uvijek krcatom pješacima i uličnim zabavljačima, a zatim obilazak meni
lično omiljenog mjesta u Beogradu. U pitanju je Kalemegdan, najveći beogradski
park čiji najznačajniji dio zauzima beogradska tvrđava oko koje se razvio
današnji grad. Sagrađena je u prvom vijeku kao palisada sa zemljanim bedemima,
a kroz nadolazeće vijekove je nadograđivana u skladu sa tadašnjim
vojno-odbrambenim potrebama.
U sklopu tvrđave nalazi se nekolicina muzeja i drugih znamenitosti kao što su Crkva Ružica, Crkva Sveta Petka, Grobnica narodnih heroja, Beogradski zoološki vrt i vjerovatno najprepoznatljiviji simbol grada – Pobednik. Spomenik koji prikazuje muškarca sa sokolom u jednoj i mačem u drugoj ruci, djelo je hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, a postavljen je 1928. godine povodom proslave proboja Solunskog fronta.
![]() |
Crkva Ružica na Kalemegdanu |
U sklopu tvrđave nalazi se nekolicina muzeja i drugih znamenitosti kao što su Crkva Ružica, Crkva Sveta Petka, Grobnica narodnih heroja, Beogradski zoološki vrt i vjerovatno najprepoznatljiviji simbol grada – Pobednik. Spomenik koji prikazuje muškarca sa sokolom u jednoj i mačem u drugoj ruci, djelo je hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, a postavljen je 1928. godine povodom proslave proboja Solunskog fronta.
Sa Kalemegdana se pruža predivan pogled na
ušće Save u Dunav, te novi dio grada. Ukoliko posjećujete Beograd, nipošto ne
propustite da prošetate duž bedema tvrđave, prođete kroz Baroknu kapiju,
posjetite Crkvu Ružicu, ili posmatrate zalazak sunca sa vidikovca iznad
beogradskog pristaništa. Svaki kutak Kalemegdana krije nešto zanimljivo, te ga
je moguće istraživati satima i uživati u hladovini brojnih stabala, čak i tokom
ljetnih dana. Odmah uz Kalemegdan se nalaze još neke interesantne građevine za
ljubitelje istorije i kulture, kao što su kuća Krsmanovića, Srpska
patrijaršija, Saborna Crkva Svetog Arhangela Mihaila i Konak kneginje Ljubice.
Beograd je grad koji ne miruje ni noću, po
čemu je naročito poznat u Evropi. Brojni klubovi, splavovi i slična mjesta
oduševiće ljubitelje noćnog života. Budući da ja nisam jedan od njih,
zadovoljio sam se večerom u Knez Mihailovoj ulici i šetnjom duž Save pokraj
novoizgrađenog luksuznog naselja Beograda na vodi. Još jedan kontroverzni
projekat koji je podijelio sprsku javnost dobio je svoje prve arhitektonske
izdanke u vidu modernih staklenih zgrada koje su transformisale izgled tog
dijela grada. Ako izuzmemo neke strukovne nedoumice, moram priznati da cijela
priča ne izgleda tako loše.
Budući da sam prvi dan obišao većinu
planiranih lokaliteta na otvorenom, drugi dan sam sebe želio počastiti odlaskom
u muzej. Beograd nudi širok izbor muzeja, ali mene je ponajviše vuklo da posjetim Muzej Jugoslavije, u sklopu kojeg se nalazi i Kuća cvijeća,
gdje je sahranjen Josip Broz Tito. Iako sam rođen nakon njegove smrti, o liku i
djelu doživotnog predsjednika Jugoslavije sam slušao dosta od starijih članova
porodice, pa sam nekako i sam razvio ljubav prema državi kojom je upravljao.
Bez obzira što ga danas neki osporavaju i nazivaju diktatorom, njegova
zaostavština govori dovoljno u prilog tome koliko je bio ugledan i sposoban
državnik. Izgradio je jaku, stabilnu i uređenu državu, poznatu i priznatu u svijetu.
Po dolasku u muzej, zaustavio sam se
ispred velike muzejske zgrade koja je djelovala pomalo pusto. Kada sam pokušao
da uđem unutra, radnica me je uputila prema drugoj, modernoj, montažnoj zgradi u
kojoj se prodaju karte. Nakon kupovine ulaznica, zaputio sam se pravo ka Kući
cvijeća u kojoj se nalazi Titov grob. Kuća cvijeća je sagrađena 1972. godine
kao zimska bašta za predsjednika, u kojoj je provodio dosta vremena, zbog
blizine svoje rezidencije u Užičkoj 15. Nakon što je 1980. godine zbog problema
sa nogom otišao na liječenje u Ljubljanu, izrazio je želju da u slučaju smrti
bude sahranjen upravo ovdje.
Nakon njegove smrti polemisalo se o
mjestu ukopa, ali je naposlijetku ispoštovana njegova želja i kao
mjesto posljednjeg počivališta je izabrana upravo Kuća cvijeća, koja je za te
potrebe preuređena. Titovoj sahrani je prisustvovalo 211 delegacija iz 128
zemalja svijeta, a zbog nepraktičnosti lokacije, odlučeno je da ceremoniji spuštanja
posmrtnih ostataka u grob prisustvuju samo najviši funkcioneri SFRJ, SKJ, JNA i
članovi porodice, dok su ostali čekali ispred. Zanimljivo je da je prilikom
sahrane grob prekriven lažnom mermernom pločom, jer je prava bila preteška i
nije se uklapala u protokol, nego je postavljena tek sutradan pomoću specijalne
mehanizacije. Ovaj postupak, kao i generalna proba dan pred sahranu, su
izazvali niz kontroverzi i sumnju da je Tito uopšte tu sahranjen.
U Kući cvijeća je 2013. pokopana i Titova
supruga Jovanka, a osim dvije grobnice kompleks čini i izložbeni prostor, gdje se možete dodatno informisati o istorijatu
Jugoslavije, te vidjeti zanimljive eksponate kao što su štafete mladosti, Titov
kabinet i sl. Ako ste jugonostalgičar, cijeli prizor će vas raznježiti, a čak i
ako niste, ovo mjesto vrijedi posjetiti. Znao sam da se uz Kuću cvijeća nalazi
i muzej, međutim zbog konfuzne signalizacije i niza slijepih staza nisam bio u
mogućnosti da ga iz prvog pokušaja nađem, pa sam se zaputio nazad ka
biletarnici gdje mi je dekoncentrisana radnica pokušala ponovo prodati kartu.
Naposlijetku me je uputila u stari muzej, gdje se nalazi niz eksponata koji
uglavnom predstavljaju poklone koje je Tito dobijao iz raznih dijelova svijeta.
Ovdje ćete vidjeti različite predmete, počevši od servisa posuđa iz Indonezije,
tradicionalnog oružja i tkanina iz Afrike, pa sve do gigantskog globusa i
ključeva Los Anđelesa, Pule i drugih gradova koji su uručili Titu ovo priznanje.
Nakon jugonostalgične ture kroz muzej,
odlučio sam ostatak dana provesti sa prijateljima u neobaveznoj šetnji i
degustaciji kolača na Trgu Republike, te upijanju sunca na Kalemegdanu. Još
jedan boravak u Beogradu me je podsjetio zašto volim ovaj grad, ali sam
istovremeno postavio sebi zadatak da ga još detaljnije upoznam naredni put kada
dođem. Ostalo je još toliko mjesta za obići, kao što su Botanička bašta
Jevremovac, Spomenik Neznanom junaku na Avali, podzemlje Kalemegdana, Gardoš kula u Zemunu i sl.
Ako volite druženje i rekreaciju tokom lijepog vremena, vjerujem da će vam se dopasti i Ada
Ciganlija, najpoznatije beogradsko kupalište, kao i Dunavski kej. Ukoliko sam propustio preporučiti
nešto što se ne smije propustiti u Beogradu, neka me lokalci dopune u
komentarima.
Gdje odsjesti u Beogradu?
Osim širokog spektra aktivnosti kojima se
možete baviti dok ste tamo, Beograd nudi i bogat izbor smještaja. Ja sam
odlučio da ovaj put odsjednem u dijelu grada koji nisam ranije posjećivao i na
taj način upoznam bolje upoznam Beograd. Na web stranici Beograd Apartmani sam iz
bogate ponude odlično opremljenih apartmana izabrao Laguna golden night
apartman, smješten na Karaburmi, u blizini Zvezdarske šume. Izuzetno prostran i čist,
dvoetažni apartman raspolaže sa dvije spavaće sobe, dva kupatila, dnevnim
boravkom sa kuhinjom, saunom i prostorom za relaksaciju.
Navedeni sadržaji su bili idealni za
potrebe mojih prijatelja i mene, budući da smo mogli da se na najbolji način
opustimo nakon cjelodnevne šetnje Beogradom. Moj favorit je definitivno bila činjenica da imamo privatnu saunu, a dodatni plus je bio i to što su nam na raspolaganju masažna fotelja i jacuzzi. Apartman
je idealan za odmor jer se nalazi u mirnom i pitomom okruženju, a ukoliko nemate vlastiti prevoz, do centra
se stiže jednostavno autobuskim linijama 16 i 23. Domaćini su bili izuzetno susretljivi i puni
razumijevanja, potrudili su se da nam pronađu parking mjesto, kao i da budu dostupni za sve dodatne informacije.
U skladu sa vašim potrebama preporučujem da pogledate ponudu apartmana koje nudi Beograd Apartmani i odaberete odgovarajući u skladu sa vlastitim potrebama i preferencijama. Ukoliko ste nekada posjetili Beograd ili ste lokalac ostavite u komentaru svoje preporuke šta još vrijedi vidjeti i probati prilikom posjete glavnom gradu Srbije.
![]() |
Prostor za relaksaciju u apartmanu |
U skladu sa vašim potrebama preporučujem da pogledate ponudu apartmana koje nudi Beograd Apartmani i odaberete odgovarajući u skladu sa vlastitim potrebama i preferencijama. Ukoliko ste nekada posjetili Beograd ili ste lokalac ostavite u komentaru svoje preporuke šta još vrijedi vidjeti i probati prilikom posjete glavnom gradu Srbije.
Košutnjak, Milošev konak, Hajdučka česma, ZOO vrt, Beli dvor, ulicu kralja Aleksandra, panoramska vožnja teamvaje. 7, 5, 10 ili 14... Lepo ste sve pretstavili. Dopalo mi se.
ReplyDeleteNeka od tih mjesta sam posjetio prilikom ranijih obilazaka, a neka ću ostaviti za naredne dolaske. Hvala na prijedlozima. :)
DeleteDa, sve je u redu, ali mislim , s obzirom da sam pročitala Vaš tekst o Sofiji, da bi trebalo za one koji čitaju i koji će možda posle čitanja poželeti da dođu i sami vide Beograd, ipak reći da je u Crkvi sv Marka najveći srpski vladar, Car Dušan, a da je u Sabornoj crkvi, najznačajniji srpski vladar knez Miloš Obrenović sa sinom knezom Mihajilom.
ReplyDeleteZaita je obavezno posetiti Tomčider i MILOŠEV KONAK, kao i baciti pogled na Konak kneza Mihajila, preko puta, a dijagonalno na kneževu Crkvu sv Petra i Pavla. Tu je i Obelisk koji je Miloš podigao u drugoj vladavini. A tu je i spomenik Arčibaldu Rajsu, nedaleko je i njegova kuća.
Takođe, nedaleko je i mesto gde je ubijen knez Mihajilo, koje je obeleženo. Poviše, Ulicom Teodora Drajzera nalazi se Galerija Mililce i Rodoljuba Čolakovaića, koja je u njihovoj kući, veoma modernoj i uvek je ulaz besplatan a postavke interesante, drugačije i po pravilu odlične.
Svakako bi trebalo obići, Muzej Banjičkog logora, koji je na tom putu, odličan je mladi kustos i može se čuti mnogo istina koje se medijski ne iznose jer bi bile pozitivne za Srbe a to se ne sme. Odličan Muzej i tužan, težak ali neophodno je posetiti da se ne ponovi nikome nikada više, a posebno ne srpskim potomcima na srpskim teritorijama.
Ono što treba posetiti je Muzej nauke i tehnike na Dorćolu u odmah pored čuvene Prve beogradske gimnazije i blizu Crkve Aleksandra Nevskog (eto kao u Sofiji , a ovo je ratna crkva i cela je preseljena) a pod obavezno i Vojni muzej na Kalemegdana gde je postavka još od Titiovih vremena, da se vidi nesebičnost srpska i neverovatno prepuštanje prioriteta drugima, drugim republikama, iako je muzej u glavnom gradu Srbije i to već odavno. Odličan Muzej veoma zanimljive unutrašnje orgnizacije izložbe stalne postavke, a spolja isto postiji postvaka ...
Bilo bi lepo da vidite i Muzej automobila kao i novi Muzej knjige !!
Muzej pozorišta i Muzej Vuka i Dositeja su jedan do drugog, a same zgrade su veoma bitne i imaju svoju posebnu priču.
Spomenik ubijenom srpskom dečaku "Čukur česma" od strane Turaka...
Beogradski sajam knjiga, recimo...Kosančičev venac i veliku rupu koju su Nemci u zoru 6.4.41. napravili srušivši Narodnu biblioteku i uništivši pola miliona knjiga ...Rupa i dalje stoji isto, bez ikakve oznake, tako Srbi štite sopstvene ubice...Široko srce, široka duša, majka za sve srpska...
Lepo je posetiti Muzej savremene umetnosti na Ušću...
,
A što se tiče crkava, Beograd je srpski pravoslavni grad, Turci su ga rasturali i rušili, džamija ima, tursko turbe ima, ali ima i sinagoga u centru kao i Jeverejski muzej. A što se katoličkih crkava tiče, nije bilo mnogo stanovništva tog, ali crkava ima, čak i u centru, strogom centru u Makedonskoj ulici ali su one u zgradama nisu posebne građevine, ali ima i takvih...isto u centru...u Krunskoj ulici recimo...što je centar...Tu je Muzej Nikole Tesle recimo...
Muzej iluzija je isto atraktivan...
U svakom slučaju ima mnogo toga...svako dobro Vama
Srdačan pozdrav.
Hvala Vam na ovom iscrpnom komentaru nekoga ko dobro poznaje svoj grad, vjerujem da će poslužiti mnogima, ali i meni kada sljedeći put posjetim Beograd. Uvijek treba vidjeti nešto novo.
DeleteHvala za predstavljanje mog grada u ovako lepom izdanju. I slike su baš lepe. Pozdrav
ReplyDeleteHvala i Vama što ste izdvojili vrijeme da pročitate tekst. Drago mi je ako sam uspio uspješno da odgovorim na zadatak. :)
Delete