Sofija - šta posjetiti u prijestonici Bugarske? (II dio)

U prethodnom postu sam pisao o putovanju u Sofiju i onome što se tamo može vidjeti. Iako sam proveo nepun dan u prijestonici Bugarske, uspio sam da obiđem dosta toga jer su skoro sve važnije znamenitosti skoncentrisane u centru grada. Ako ste pročitali prethodni dio putopisa, predlažem da nastavimo dalje sa obilaskom Sofije.

Banja Baši džamija u Sofiji

Sljedeća znamenitost je Banja Baši džamija (bug. Баня баши джамия), jedina preostala u Sofiji i još uvijek je funkcionalna. Dovšena je 1576. godinem tokom osmanske vladavine, a ime koje u prevodu znači „mnogo kupatila“ je dobila zahvaljujući činjenici da je sagrađena na mjestu prirodnih termalnih izvora. Moguće je čak vidjeti paru koja se uzdiže iz tla u blizini zidova džamije. 

 

Stražnja strana džamije

Crkva Svete Nedelje

Nedaleko od statue Sv. Sofije, smještena je jedna od ljepših crkava Sofije – Crkva Sv. Nedelje. Istorija ove crkve nije u potpunosti poznata, ali pretpostavlja se da je prvobitno sagrađena u 10. vijeku. Kroz vijekove je više puta razarana i ponovo obnavljana. Današnji izgled crkve datira iz perioda 1927-1933. kada je obnovljena nakon što su je komunisti srušili 1925. godine. U crkvi se čuvaju mošti srpskog kralja Milutina koje su u Bugarsku prenijete iz sela Trepča oko 1460., za vrijeme epidemije kuge. 

Prednja strana crkve

Unutrašnjost crkve Svete Nedelje

Od Crkve Sv. Nedelje pa do parka na jugu, proteže se Vitoša bulevar, centralno gradsko šetalište Sofije gdje su smještene brojne prodavnice, butici i restorani. Ovdje takođe možete naći i veći broj mjenjačnica, a kurs se razlikuje od jedne do druge. Budući da su se na svakih pola sata mog boravka smjenjivali pljuskovi i sunčana razdoblja, iskoristio sam priliku da popijem piće u jednoj od bašta dok ne prestane kiša. 

Vitoša bulevar - glavna šetališna ulica u Sofiji

Nacionalna palata kulture u Sofiji

Šetnja bulevarom Vitoša me je dovela do parka u kojem se nalazi Nacionalna palata kulture, najveći multifunkcionalni konferencijski i izložbeni centar u jugoistočnoj Evropi. Otvoren je 1981. godine u znak proslave 1300. godišnjice osnivanja Bugarske. Zgradu je projektovao veći broj domaćih i stranih arhitekata, na inicijativu Ludmile Živkove, kćerke komunističkog vođe Todora Živkova. Godišnje, NPK ugosti preko 300 događaja poput međunarodnih konvencija, političkih foruma, poslovnih konferencija, naučnih simpozijuma, muzičkih i filmskih festivala, koncerata i sl.

 

Kapela u parku

Palata pravde

Nakon što sam pojeo ne baš sjajan kolač u zagušljivom Costa coffe restoranu smještenom u NPK još jedanput sam prošao kroz Vitoša bulevar. Ovaj put mi je pažnju privukla Palata pravde smještena u blizini Crkve Sv. Nedelje, koju čuvaju dva ogromna kipa lava. Inače, kao i u drugim evropskim metropolama i u Sofiji možete sresti ulične zabavljače, doduše ne onako spektakularne kao u Barseloni ili Veroni.

 

Ulični zabavljač

Zanimljiva fasada

Interesantno je da se u Sofiji može vidjeti dosta različitih spomenika i kipova, u čiji istorijat se iskreno nisam upuštao, ali sam uslikao neke od njih. Takođe, u gradu se nalazi dosta manjih zelenih površina, od kojih su neke uređene kao igrališta za djecu, dok druge jednostavno imaju dekorativan karakter. Pažnju su mi privukle i brojne zgrade sa zaista divno ukrašenim fasadama, što moram priznati da nisam očekivao.

 

Jedan od brojnih spomenika u Sofiji

Predivna kupola stambene zgrade

Još jedna crkva koju ne smijete propustiti jeste Ruska crkva, poznata i kao Crkva Sv. Nikolaja Čudotvorca. Nalazi se na Bulevaru Cara osloboditelja i sagrađena je na mjestu nekadašnje Saray džamije, koja je uništena 1882. godine, nakon oslobođenja Bugarske od Osmanlija. Izgrađena je kao službena crkva ruske ambasade koja je bila smještena odmah pored, u čast ruskog cara Nikolaja Aleksandroviča, poznatog i kao Nikola II.

 

Ruska crkva Sv. Nikolaja

Crkva Sv. Nikolaja Čudotvorca

Izgradnja je započela 1907. i trajala je do 1914. godine. Crkva je ostala otvorena čak i nakon Ruske revolucije i tokom komunističkog perioda u Bugarskoj, iako su svećenici i posjetioci crkve bili pod prismotrom državne sigurnosne policije. Spoljašnjost crkve je nedavno renovirana od strane ruske vlade, dok su unutrašnji murali nažalost potamnili od dima svijeća, te im je neophodna restauracija. Crkva je tokom moje posjete bila otvorena za posjete, pa sam poučen iskustvom iz katedrale Aleksandar Nevski ovaj put napravio svega par fotografija iz prikrajka. U kripti koja se nalazi u sklopu crkve smješteni su ostaci Sv. nadbiskupa Serafima.

 

Unutrašnjost Ruske crkve

Unutrašnjost Ruske crkve

Posljednja stanica mi je bilo Narodno pozorište Ivan Vazov, smješteno nedaleko od Ruske crkve i Katedrale Aleksandra Nevskog. Osim što je riječ o jednoj od najljepših zgrada u Sofiji, Narodno pozorište je ujedno i najstariji i najpriznatiji teatar u Bugarskoj.

 

Narodno pozorište Ivan Vazov

Bogato ukrašena fasada

Pozorište je osnovano 1904. godine od strane umjetnika iz kompanije Salza i Smyah. Neoklasična zgrada, projektovana od strane poznatih bečkih arhitekata pozorišta Hermanna Helmera i Ferdinanda Fellnera, dovršena je 1906. godine i otvorena 3. januara 1907. Zgrada je oštećena u požaru koji se dogodio 1923. tokom proslave godišnjice, ali je rekonstruisana 1929. Nakon toga je doživjela još nekoliko obnova, od kojih se jedna dogodila nakon oštećenja usljed bombardovanja Sofije u Drugom svjetskom ratu. Inače, zgrada se nalazi na novčanici od 50 leva.

Kipovi na fasadama

Još jedna zanimljiva fasada

Pored svega o čemu sam vam pisao, imao sam u planu da posjetim još neke od znamenitosti Sofije koje se ne nalaze u centralnom jezgru, ali mi okolnosti to nisu dozvolile. Međutim to nije razlog da ih vi ne posjetite ukoliko vam se ukaže prilika. Predlažem još i Crkvu Bojana, srednjovjekovnu crkvu smještenu u istoimenoj četvrti i uvrštenu na UNESCO-vu listu zaštićene kulturne baštine. Tu su još i centralna sinagoga, kao i Hram Sveti Sedmočislenici. Ljubitelji muzeja mogu posjetiti Nacionalni muzej vojne istorije, Nacionalni institut arheologije, Nacionalni muzej istorije, Muzej socijalističke umjetnosti, Prirodoslovni muzej ili Etnografski muzej. Za ljubitelje prirode Sofija nudi i mogućnost posjete Zoološkom vrtu i Botaničkoj bašti. Botaničku baštu sam pokušao pronaći, ali upute date na tripadvisoru se nikako nisu poklapale sa dijelom grada u kojem je označeno da se bašta nalazi. 

Sinagoga u Sofiji

Zanimljivi detalji iz Sofije

Nadam se da ste uživali u virtuelnoj turi kroz Sofiju i da sam vas podstakao da posjetite glavni grad Bugarske. Ukoliko ste već posjetili Sofiju, podijelite svoje utiske u komentaru, rado bih čuo šta vam se dopalo ili vam se nije dopalo.